Vrlo ukusno ulje boje jantara, bogatog orašastog okusa, dobija se iz prženih ili neprženih sjemenki oraha.

Orahovo ulje ne može dugo trajati, ni otvoreno ni zatvoreno, pa ga treba kupovati u malim količinama, te čuvati na hladnom mjestu, ali ne i u frižideru. Odlično je za salate, s ribom, peradi i korjenastim povrćem, te tortama i kolačima daje poseban okus, posebno onima koji sadrže orahe. Najviše se upotrebljava u francuskoj kuhinji. Orahovo ulje pospješuje probavu, bolji rad želuca i crijeva, te pomaže kod tvrde stolice.

Grah je superzdrava namirnica, niskog glikemijskog indeksa, bogata cinkom. Grah u umaku od paradajza poznat kao "baked beans" – po sadržaju cinka ravan je crvenom mesu.

Orasi makadamija – Ova vrsta oraha jedan je od najboljih izvora monozasićenih masnoća i povećava nivo testosterona u mirovanju.

Zeleno lisnato povrće – Odlična namirnica za podizanje testosterona, a posebno je špinat bogat vitaminom E. Nemojte jesti više od jedne zdjelice špinata na dan jer neka istraživanja pokazuju da previše špinata može povisiti krvni pritisak.

Sir – iako je tvrdi sir bogat nepoželjnim zasićenim masnim kiselinama, neka istraživanja pokazuju da je najviše testosterona izmjerena kod muškaraca koji su jeli najviše tvrdog sira.

Ako često jedete procesiranu hranu, onda sigurno ne dobijate dovoljno cinka, jer procesirana hrana sadrži malo cinka i aditive koji uzrokuju iscrpljivanje cinka u tijelu.

Unos hrane na bazi soje, dodaci željeza, kravlje mlijeko i mekinje takođe ometaju apsorpciju cinka. Vegetarijanska prehrana ima malo cinka i vegetarijancima se preporučuje uzimanje dodataka cinka kako bi zadovoljili svoje dnevne potrebe. Cink možemo naći u hrani kao što je nemasna govedina, riba, orašasti plodovi, perad, žitarice, voće poput banana i avokada, povrće kao što je karfiol, krastavci, slatki krompir, špinat, i nemasni mliječni proizvodi. Za cink se često kaže da je bitan element u tragovima, iako je on u osnovi metal. Male količine ovog elementa su dovoljne za ljudsko zdravlje.

Cink se prvenstveno koristi za liječenje seksualnih zdravstvenih probleme kao što su benigna hiperplazija prostate, erektilna disfunkcija i muška neplodnost.

Važna karakteristika cinka je da je odlučujući faktor za kvalitetu sperme kod muškaraca. Časopis Fertility and Sterility je objavio istraživanje provedeno na skupini kineskih muškaraca gdje se utvrdilo da niske koncentracije cinka utječu na kvalitetu spermija. Cink igra važnu ulogu u zdravlju prostate. Niska razina cinka kod muškaraca rezultira većim rizik od karcinoma prostate.

Takođe povećava proizvodnju testosterona koja pomaže povećati muški libido, pokretljivost i broj spermija. Nedostatak cinka uzrokuje pad razine testosterona pogotovo kod starijih muškaraca.

U načelu se bez ograničenja za mnoge namirnice smiju koristiti bojila poput vitamina B2 riboflavina (E 101), pri­rodna biljna bojila klorofil (E 140) i betanin (E 162), jed­nako kao i provitamin A beta-karoten (E 160a), ali i sintetski proizveden karamel (E ISO).

Bojila za namirnice često imaju vrlo duge i složene hemij­ske nazive pa ih na omotima nije potrebno navoditi cijele. Zakon propisuje da se na prednjoj strani omota čitljivo napisano moraju nalaziti riječi „obojeno" ili "s umjetnim bojilom" u neposrednoj blizini deklaracije dotične namir­nice (primjerice „bomboni od maline - s bojilom"). Tač­nija se oznaka nalazi na kraju popisa sastojaka. Na tom se mjestu navode E-brojevi ili, premda mnogo rjeđe, hemijski nazivi.

Potrošač se tako s pomoću odgovarajuće tablice aditiva može pobliže informirati o svojstvima dodanih bojila.

Lijepo je znati: Alergijske su reakcije posebno česte kod upotrebe tetrazina (E 102). Na azo bojila alergijski reagira veliki postotak ljudi, koji su takođe alergični i na acetilsalicilnu kiselinu (aktivni sastojak aspirina), te na salicilate, prirodni sastojak nekih namirnica. Zato ako naletite na ovaj sastojak u odabranoj namirnici, radije je zaobiđite.

Mliječni proizvodi - niskomasni mliječni proizvodi mogu hraniti kosu bez dodavanja suvišnih kilograma. Namirnice kao što su sir i jogurt su jeftiniji i jednostavniji način za održavanje jake i lijepe kose.

Riba - masnije vrste, kao što su losos i skuša, sadrže omega 3 masne kiseline koje mogu usporiti gubitak kose. Riba također sadrži željezo i vitamin B12 koji osiguravaju zdravu kožu i kosu.

Cjelovite žitarice - sadrže hranjive tvari važne za kosu, a to su cink, B vitamin i željezo. Cink se koristi za reguliranje hormona koji mogu imati izravan utjecaj na debljinu i rast kose. Dovoljno cinka u prehrani će se pobrinuti da kosa bude zaštićena.

Orašasti plodovi - orasi i indijski oraščići su odličan izvor cinka, važnog minerala koji može usporiti gubitak kose i istanjivanje. U orasima se nalazi i selen. Ovaj važan mineral je ključan za zdravlje vlasišta, te smanjuje vjerojatnost da ćete dobiti perut.

Mrkve - bolje su poznate po očuvanju vida, ali također pomažu održati korijen kose zdravim. Sadrže vitamin A koji će pomoći da kosa bude sjajna održavanjem prirodnih ulja koja se nalaze u kosi.

Jaja - proteini su bitni za izgradnju svakog pramena kose, a kosa može trpjeti ako ne jedete dovoljno proteina. Dodavanje jaja u bilo kojem obliku (pečena ili kuhana) je izvrstan način hranjenja kose. Također, jaja su bogata biotinom i vitaminom B12. 

Perad - nedostatak proteina u prehrani može biti problem za kosu. Može dovesti do lomljenja kose, a u hroničnim slučajevima i do gubitka boje kose. Piletina i puretina sadrže sve proteine koji su potrebni za zdravlje kose. Perad je također bogata željezom što je važno za održavanje zdravlja folikula.

Za razliku od bijelog sirćeta, jabukovo sirće je svijetlo žuto-smeđe boje i često se prodaje nefiltrirano i nepasterizirano. Nefiltrirano i nepasterizirano jabukovo sirće se prodaje u radnjama zdrave hrane i trgovačkim centrima. Iako se druge vrste sirćeta, kao što su bijelo sirće, balsamico sirće i crveno vinsko sirće, koriste uglavnom u kulinarstvu, jabukovo sirće se koristi prvenstveno u zdravstvene svrhe.

Hipokrat je rekao da su ga koristili kao ljekoviti tonik, a američki vojnici su ga koristili za borbu protiv loše probave, upale pluća i skorbuta. Doktor Jarvis objavljuje knjigu 1958. godine u kojoj preporučuje jabukovo sirće kao lijek za sve, objašnjavajući da je neobično bogat kalijem (u usporedbi s drugim izvorima hrane). On je tvrdio da miješanje jabukovog sirćeta s medom pojačava njegovu ljekovitu moć. Jarvis je također napisao da jabukovo sirće može uništiti štetne bakterije u probavnom traktu i preporučuje ga kao tonik za poboljšanje probave koji se konzumira uz obroke.

Odavno je poznato: za zdravlje i vitalnost prehrana treba obilovati voćem i povrćem. S tamnijom bojom voća proporcionalno raste sadržaj blagotvornih pigmenata pa se tamno ljubičasto i crveno voće stavlja na sam vrh namirnica s povoljnim učinkom na ljudsko zdravlje.

Upravo je intenzivna boja glavna odlika ljekovitih i osvježavajućih bobica bobičastog voća. Te biljke rastu samoniklo, ali i kao kultivirane, pitome vrste. Sočni i ukusni plodovi obiluju pigmentima antocijanima iz skupine bioflavonoida iznimnog antioksidativnog učinka. 

Ženama je zanimljiv i anti-ageing učinak antioksidansa. Bobičasto voće uz antocijane sadrži i vitamine s antioksidativnom aktivnošću, konkretno vitamine C i A koji doprinose blagotvornom djelovanju ukusnih bobica. Dodatno, ovo voće sadrži i željezo, kalij, prehrambena vlakna, folnu kiselinu, te pregršt fitohemikalija. Ipak, u cijeloj priči o bobičastom voću najzanimljiviji je njihov antioksidativni potencijal koji im je i donio pridjev supervoća.

Nekoliko malih međuobroka dnevno recept su za vitkost. Dva američka istraživanja utvrdila su da oni koji više puta dnevno nešto "gricnu" između obroka imaju manje sala na trbuhu od onih koji jedu samo standardne obroke.

Međuobroci smanjuju glad i sprječavaju prejedanje za ručak i večeru. Razumije se da dotični međuobroci trebaju biti mali - nekoliko komadića sušenog voća, banana, jogurt ili dvopek s light namazom, a ne slastice ili vrećica čipsa. Izbjegavajte kasne večere i pobrinite se da vam zadnji obrok bude tri sata prije lijeganja. Za večeru izbjegavajte prerađenu hranu bogatu zasićenim uljem, kao što su hamburgeri i pommes frites, te jedite što lakšu hranu. Teška hrana kvari san i proizvodi plinove, koji izazivaju jutarnju nadutost. Smijete pojesti bijelo meso uz smeđu rižu, ali još bolja opcija su riba ili nemasno mlijeko sa zobenim pahuljicama.

Jedna od novijih predrasuda je svakako – hljeb je opasna namirnica jer se od nje deblja. To je najčešći razlog zbog kojeg mnoge žene i danas izbjegavaju hljeb.

Na sreću, ova tvrdnja nije tačna, hljeb je balansirana namirnica jer 100 g sadrži 8,5 g proteina, 1 g masti i 46 g ugljikohidrata. Naravno, nije u redu za doručak pojesti 0,5 kg bijelog hljeba, ali nipošto ga se ne treba ni odricati. 

Čak štaviše, protein hljeba sadrži sve ili gotovo sve neophodne esencijalne aminokiseline, a tu je i skupina vitamina B-kompleksa. Hljeb je daleko od najkaloričnije namirinice. Naime, 100 g hljeba ima (ovisno o brašnu) 237 kcal dok 100 g drugih namirnica sadrži mnogo više kalorija. Primjerice, 100 g čipsa ima 550 kcal što je dvostruko više, a 100 g kukuruznih kokica koje su pržene na maslacu može imati i 650 kcal. Primjerice, 100 g mliječne čokolade ima 560 kcal. Iz toga nije teško zaključiti da žene koje izbacivanjem hljeba žele smršati,  griješe.

Meso je odličan izvor proteina, pa tako kuhano crveno meso sadrži između 28 i 36 g proteina na 100 g. Proteini iz mesa su visoko iskoristivi i sadrže značajan udio esencijalnih aminokiselina (onih koje ne možemo stvoriti u tijelu nego ih moramo unositi hranom).

Štaviše, proteini mesa osiguravaju sve esencijalne aminokiseline za razliku od proteina biljnog porijekla kojima nedostaju određene aminokiseline. Od ukupnog sastava masti, približno polovica otpada na zasićene, koje su optužene za štetan učinak na zdravlje srca i krvnih žila. S druge strane, meso predstavlja dobar izvor kolina iz kojeg nastaju mnoge važne komponente poput neurotransmitera i membranskih fosfolipida. Iako se kolin prirodno proizvodi u tijelu, nedavno je ustanovljeno da ga je bitno unositi i hranom. Poput drugih namirnica životinjskog porijekla, crveno meso je odličan izvor vitamina B12, pa tako 100 g mesa osigurava više od dvije trećine dnevno preporučene doze.

Ista količina crvenog mesa osigurat će i oko 25 posto dnevno preporučenog unosa ostalih vitamina B skupine kao što su riboflavin, niacin, vitamin B6 i pantotenska kiselina. Za sve navedene vitamine vrijedi pravilo da što je životinja starija, sadrži više vitamina. Stoga govedina ima više vitamina u usporedbi sa teletinom, kao što ovčetina ima više u usporedbi s janjetinom.