Steroid koji se prirodno nalazi u senfu nije štetan po zdravlje, a povećava masu mišića i veličinu vlakana u njemu, te stimuliše apetit i potpuno je legalan za upotrebu...

Fitness fanatici koji žele brzo da nabilduju mišiće trebali bi češće da jedu senf, predlaže studija Univerziteta iz Južne Kalifornije. Steroid homobrasinolid iz senfa povećava mišićnu masu, veličinu mišićnih vlakana i stimuliše apetit, otkrili su naučnici. Testiranja su pokazala da taj steroid ima sličan efekt kao anabolički steroidi, s tim da je senf legalan. Naučnici su mišić direktno izložili brasinolidu, što je rezultiralo povećanjem mase mišića i smanjenjem količine proteina u ćelijama. - Nadamo se kako će brasinosteroidi moći da pruže lijek za bolesti povezane s gubitkom mišićne mase ili da se na prirodan način poveća izdržljivost pri fizičkim naporima - kaže voditelj istraživanja, dr. Slavo Komarnitski. On objašnjava kako se unosom takvih steroida blago povećava tjelesna masa, ali isključivo nemasnog tkiva.

Grickanje kikirikija ili jedenje maslaca od kikirikija najmanje pet puta sedmično može prepoloviti rizik od srčanog udara. Kikiriki snižava holesterol, spriječava upale i poboljšava stanje krvnih ćelija oko srca.

Kikiriki bi mogao postati važno oružje u borbi protiv srčanog udara, pokazuju rezultati posljednjeg istraživanja. Otkriveno je da kikiriki smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Iznimno je korisno u prehranu staviti i kikiriki jer smanjuje holesterol i pomaže zdravlju. Naravno, i kikiriki treba konzumirati u umjerenim količinama, jer u protivnom može nanijeti štetu organizmu", istaknula je naučnica Ellen Mason.

Svi sto čuli za med i njegove vrijednosti, tu su također propolis i pelud, ali ono što se smatra vrhom ove liste je matična mliječ. Neki kažu da je najsavršenija namirnica na svijetu. Sadržava mnogo vrijednih tvari minerala, vitamina, proteina, enzima.

Svojim biološkim svojstvima ona ublažava uznemirenost, spolnu nemoć, izdržljivost, nesanicu. Može pomoći u liječenju neplodnosti, dobroćudnih cisti, smanjiti tegobe hemoterapije. Djeluje antibakterijski i antifungalno – znači protiv svih vrsta gljivica i bakterija. Djeluje kao diuretik i uspostavlja ravnotežu stolice. Potiče organizam na brži oporavak od ozljeda poput lomova, rana, nagnječenja i općenito održava zdravlje koštanog sistema i stimulira nervni sistem. Pomaže da se bolje osjećate čak i na psihičkoj bazi. Sadržava Q10 i kolagen koji su zaduženi za održavanje mladosti kože, kose i noktiju. Regulira menstruaciju, promjene u menopauzi i klimakteriju. Povoljno utječe na rad spolnih žlijezda i poboljšava ishranu maternice. Zato, vrijeme je da obezbijedite sebi zalihe ove djelotvorne medne tvorevine.

Mnogi od nas ne mogu nabaviti meso ekološkog porijekla, te ne znaju kako prepoznati koliko-toliko zdraviji komad mesa. Evo nekoliko savjeta:

- Kao i kod ribe, meso ne bi trebalo imati jači miris (naravno, osim divljači), dok njegova boja i kakvoća ovise o vrsti životinja od koje meso potječe. Ne kupujte meso čiji su rubovi suhi ili pak ako na površini primjetite dijelove koji su gotovo izgubili boju.

- Provjerite ima li smrznuto meso svijetlosmeđu boju ili ima li na površini grublju udubinu.

- Antibiotici i hemikalije mogu se i ubrizgati u meso kako bi mu se produžio rok trajanja na policama, što se naročito primjenjuje kod peradi. Primjetite li smeđkaste mrlje ispod kože peradi koju namjeravate upotrijebiti, potopite meso u sirće kojem ste dodali soli i ostavite da stoji nekoliko sati. Nakon toga dobro isperite vodom. Osušite ga i tek tada pripremite jelo - na taj način otklonili ste antibiotike iz mesa.

- Sedmično ne bi trebalo jesti više od tri mesna obroka, a idealno bi bilo uzimati jedan mesni obrok sedmično. Komad crvenog mesa za jedan obrok ne bi trebalo biti veći od vašeg dlana!

Žitarice su jestivi plodovi ili sjemenke različitih kultiviranih biljaka, kao što su pšenica, ječam, raž, riža, zob, kukuruz, proso. Ukoliko se redovno konzumiraju žitarice cijelog zrna, za razliku od rafiniranih mogu smanjiti rizik od pojave bolesti srca, nekih oblika raka, dijabetesa tipa II, te takođe mogu povoljno djelovati kod smanjenja tjelesne težine.

Dan je najbolje započeti žitaricama koje nije potrebno kuhati, već ih je dovoljno pomiješati s mlijekom, jogurtom ili voćnim sokom. Može im se dodati sitno narezano svježe ili osušeno voće, koje obroku daje potpuno novi okus i izgled. Prednost je tako pripremljenog obroka u polaganom oslobađanju energije (imaju dobar glikemijski indeks) u organizam, nema izazivanja stresa i pospanosti nakon konzumiranja, a osjećaj sitosti je duži.

Šipak je divlje voće iz porodice ruža. Sićušni crveni plodovi bojom variraju od narančaste do crvene. Ako se želite opskrbiti vitaminom C – šipak je idealan izbor! Njegova ljekovita svojstva otkrili su stari Grci koji su ga nazvali “božansko voće”.

Dobra je vijest da šipak poboljšava koncentraciju, sprječava infekcije i prehlade, pomaže kod tegoba s venama te stimulira libido i potenciju. Šipak se može koristiti za pripremu želea, umaka, supa ili čaja. Ako recept zahtijeva kuhanje plodova, nemojte koristite aluminijsko posuđe jer će se iscrpiti sav vitamin C skriven u šipku i promijeniti mu boju. Spomenuti je vitamin važan dio uravnotežene prehrane.

Svi su svježi voćni sokovi iznimno bogati organizmu prijeko potrebnim biljnim tvarima, tzv. fitonutrijentima, koji nas štite od brojnih bolesti. U tom smislu najizdašniji je narančin sok – sadrži ih čak šezdeset, među kojima najviše flavonoida, prirodnih antioksidansa, odgovornih za zdravlje i jači imunološkog sistem.

Čaša narančinog soka daje 110 kcal i zadovoljava prosječne dnevne potrebe za vitaminom C. Dobar je izvor kalija, folacina i tijamina (B1), a sadrži i B6, nijacin i magnezij. Prirodni narančin sok, naučno je dokazano, podiže razinu HDL (dobrog) holesterola: nakon 12 sedmica uzimanja jutarnje čaše narančinog soka, i kod žena i kod muškaraca omjer dobrog i lošeg holesterola popravlja se u korist dobrog za čak 16 posto!

Dnevni unos pet obroka voća i povrća ključ je dobrog zdravlja, lakšeg reguliranja tjelesne težine i održavanja dobre forme – jutarnja čaša voćnog soka već je jedan od njih! Osobama koje ujutro ne osjećaju glad, narančin će sok otvoriti apetit i tako pomoći da uzmu i taj najvažniji dnevni obrok. A dobar doručak dat će nam energiju potrebnu da izdržimo i najnaporniji dan.

Neka pića mogu povećati rizik od bubrežnih kamenaca - tu spadaju sok od jabuke, brusnice, grejpa i naranče, jer svi podižu nivo oksalata u urinu. Oksalati su hemikalije koje stvaraju bubrežne kamence, zato ih trebate konzumirati umjereno, ne više od čaše dnevno. Takođe nije loše preskočiti i gazirana pića, jer konzumacija više od litre u sedam dana povećava rizik od kamenaca za 15 posto.

Grah nije jedina hrana koja stvara vjetrove - krompir i tjestenina takođe ih mogu izazvati. Ako vam ova hrana smeta radije izaberite rižu. To je jedina vrsta škroba koja se potpuno apsorbira tokom probave.

Vjetrove mogu potaknuti niskokalorični ili slatkiši bez šećera kao i žvakaće gume. Naime, ovi proizvodi rađeni su od alkoholnih šećera poput sorbitola i manitola koji stvaraju vjetrove. Tu su i jabuke, artičoke, luk, kruške, breskve i suhe šljive. Svi sadrže šećere koje tijelo teško probavlja.

Mlijeko i mliječna hrana odličan su izvor kalcija. Ovisno o vašoj dobi, 3 dl malomasnog mlijeka osigurat će jednu trećinu dnevne potrebe za kalcijem. No mliječni proizvodi nisu jedini izvor kalcija, a još uvijek nije sasvim jasno da konzumacija mlijeka osigurava jače kosti. U stvari, postoje naznake kako konzumiranje većih količina mlijeka može povećati rizik od određenih vrsta raka, te da je dobro potražiti i druge izvore kalcija. Kao alternativa se preporučuju: lisnato povrće, kelj, kupus i blitva najbolji su izbor.

Američki naučnici uspjeli su pronaći još jedan blagotvorni učinak kafe, osim što radnim ljudima pomaže da lakše započnu dan, ispijanje crnog napitka također štiti i od depresije.

Istraživanje provedeno na američkom univerzitetu za javno zdravstvo na Harvardu pokazalo je da žene koje svakodnevno piju kafu imaju manje šanse da budu depresivne od žena kojima konzumiranje crnog napitka nije dio dnevnog rituala, javlja The Harvard Crimson. Prema naučnicima, žene koje tokom dana popiju četiri ili više kafa su 20% manje depresivne od žena koje popiju jednu šoljicu kafe u cijeloj sedmici. 

Poznato je da kofein iz kafe djeluje stimulativno na organizam ali samo u kratkom periodu, a naučnici su otkrili da bi dugoročno djelovanje spoja moglo pomoći u sprječavanju nastanka depresije. No, pošto je istraživanje u početnoj fazi, naučnici još ne mogu sa apsolutnom sigurnošću preporučiti prekomjerno ispijanje kafe kao lijek protiv depresije.