Danci su sve češće na naslovnicama svjetskih medija zbog truda vlade da svojim građanima omogući što bolji i kvalitetniji život, no ovaj potez spada u definitivne svjetske presedane - uveden je porez na masnoće, dodatna cijena na proizvode koji sadrže veću količinu zasićenih masti.

Ako proizvod ima preko 2,3% zasićenih masti, podložan je porezu, pa su tako na udaru već ulje, prerađena hrana, meso, pizza, sir, mlijeko i maslac.

Danska se vlada nada da će novi porez natjerati stanovništvo na manji unos masne hrane, no sve su glasniji naučnici koji tvrde da prava meta trebaju biti rafinirani ugljikohidrati, šećer i so.  Maslac, mlijeko, sir, pizza, meso, ulje i prerađena hrana sada su podložni porezu ukoliko sadrže više od 2,3 posto zasićenih masti.

Grah je jedna od najstarijih uzgajanih biljaka. Talijanski književnik Umberto Eko grah je proglasio izumom važnijim od pencilina.

Dolaskom graha u Evropu u 16. vijeku bjelančevine su postale dostupne svima, zbog čega su ljudi postali zdraviji i snažniji. To je izvuklo Evropu iz mračnog srednjeg vijeka, smatrao je Eko. Sve vrste graha, od bijelog, crnog, crvenog, trešnjevca, sadrže vrlo malo masnoća i kalorija, a odličan su izvor vlakana koja snižavaju holesterol. Vlakna iz graha sprečavaju nagli porast šećera u krvi nakon obroka zbog čega se naročito preporučuje dijabetičarima, ali i svima koji žele smršati.

Grah takođe smanjuje rizik od srčanih bolesti za 82%. Iznimno je bogat mineralima, naročito bakrom, željezom, fosforom i manganom. Dobar je izvor vitamina B grupe, a u kombinaciji sa kiselim kupusom ili povrćem sjajno se nadopunjuje. Naime grah je siromašan vitaminom C dok ga kiseli kupus ima u izobolju.

Najnovija istraživanja ukazuju da svakodnevno jedenje krompira može sniziti krvni pritisak kod pretilih osoba ili osoba s prekomjernom tjelesnom masom. Pritom se tu misli na krompir koji nije obrađen upotrebom ulja ili bilo kakvog oblika masti.

Prethodna su istraživanja otkrila da krompir sadrži fitohemikalije koje imaju sličan učinak kao ACE inhibitori, popularni antihipertenzivi. No kad se krompir prži na visokim temperaturama, zdravi spojevi se uništavaju, a ostaje škrob, mast i minerali. Najboljim načinom obrade smatra se termička obrada neoguljenih krompira u pećnici.

Crvena, žuta, zelena, babura...paprika je neizostavna na meniju. Njeni sastojci na organizam djeluju kao antidepresiv, antiseptik, diuretik i moćan afrodizijak.

Paprika nema veliku energetsku vrijednost pa je pogodna za dijetalnu ishranu. I paprike i papričice bogate su mineralima, vitaminima i drugim korisnim sastojcima. Konzerviranjem, hranjiva vrijednost bitno se ne mijenja, a količina vitmina C kojeg ima u zavidnoj mjeri, ostaje gotovo ista kao i u svježoj paprici. U paprikama se nalazi i značajna količina vitamina B među kojima se posebno ističu vitamini B1 i B2. Sadrži i vitamin E, kojem se pripisuju antikancerogena svojstva, vitamin A, a od minerala ima najviše kalija, fosfora i željeza. Vjeruje se i da je paprika, a posebno ljuta papričica, afrodizijak, jer budi raspoloženje i strast kod ljudi.

Paprike pojačavaju imunitet zbog visoke količine vitamina C,  količina kapscaina poboljšava opće stanje organizma, pojačava aktivnost žlijezda zbog cinka.

Rezultatima najnovijeg istraživanja utvrdilo se da konzumiranje mahunarki i smeđe riže može smanjiti rizik od kancerogenih polipa debelog crijeva.

Preporučuje se konzumiranje mahunarki barem tri puta sedmično, a smeđe riže barem jednom. Na taj način smanjuje se rizik od kancerogenih polipa debelog crijeva za 33 %, odnosno 40%, čime se u velikoj mjeri smanjuje rizik za rak debelog crijeva. Razultati su takođe pokazali da je konzumiranje kuhanog zelenog povrća jednom dnevno ili česšće povezano sa 24% smanjenjem rizika od polipa debelog crijeva. U zdravu kategoriju namirnica ubraja se i sušeno voće. Mahunarke, suho voće i smeđa riža skrivaju visoki sadržaj vlakana koji negativno djeluju na potencijalne kancerogene tvari. Osim toga povrće iz porodice kupusnjača, poput brokule, sadrži detoksikacijske spojeve koji poboljšavaju njihovu zaštitnu funkciju.

Crni kim se preporučuje za prevenciju i liječenje kod velikog broja zdravstvenih teškoća. "Crni kim može se koristiti kod sljedećih oboljenja: hemeroidi, ekcemi, kožne gljivice, neurodermitits, psorijaza, astma, bronhitis, kašalj, sklonost infekcijama, akne, bolovi u zglobovima, upala pluća, bolovi u želucu i crijevima, lišajevi, crijevne gljivice, šećerna bolest, upala sinusa, nadimanje, visoki krvni pritisak, glavobolje, bubrežni kamenci, te poremećaji sna.

Crni kim može se koristiti utrljavanjem, odnosno, nanošenjem na kožu, inhalacijom, te oralnom primjenom. Za svaku tegobu se određuju količina i vremenski period konzumiranja ulja crnoga kima. Kod oralnog uzimanja crnog kima važno je paziti na kvalitetu ulja i uvijek uzeti ono na kojem je naznačeno da je za oralnu upotrebu. U kapima može se davati i djeci od 2 godine pa nadalje. Budući da je crni kim poznat i kao „panaceja“, lijek koji sve liječi, nije ga naodmet uzeti i preventivno svaku jesen i proljeće kao zaštitu organizma.

Crijevni plinovi i nadutost su iznimno česti simptomi koji nastaju kao posljedica loših prehrambenih navika i nepravilne probave. Srećom, postoje prirodni lijekovi kojima možete to spriječiti, kao i ublažiti postojeće simptome.

Đumbir - Ispijanje đumbirovog čaja i konzumacija svježeg đumbirovog korijena su dva superiorna prirodna lijeka za ublažavanje crijevnih plinova. Malu količinu đumbira (i suhog i svježeg) možete dodati svakodnevnim obrocima. Također možete uzeti čajnu kašiku naribanog svježeg đumbira prije obroka.

Sjemenke kima - Kako biste unaprijed spriječili nadutost i crijevne plinove, predlažemo da svakom obroku dodate sjemenke kima. Ove moćne sjemenke ublažavaju plinove, probavne smetnje i grčeve te potiču pravilnu probavu.

Peršun - Osim što je dekorativan, peršun je i iznimno zdrav za cjelokupan probavni sistem, uključujući nadutost i plinove. Možete ga koristiti bilo svježeg ili sušenog kao začin.

Može se reći da previše očitih i specifičnih simptoma povišenog holesterola nema. Do trenutka kad saznate da ga imate, začepljenje vaših arterija može biti već u punom zamahu.

Zato je potrebno započeti s tretmanom snižavanja holesterola čim prije. Postoje dva načina liječenja povišenih razina holesterola u krvi – promjenom stila života ili lijekovima. Kada se otkrije da imate povišeni holesterol u krvi, vaš će vam liječnik ili specijalist preporučiti dijetu kako biste što brže i učinkovitije smanjili nivo holesterola u krvi. Ta se dijeta sastoji od voća, povrća, graha, cjelovitih žitarica i hljeba s tim žitaricama, te zdravih masnoća kao što je maslinovo ulje. Ukoliko imate pretjeranu tjelesnu težinu, potrebno ju je smanjiti, a već gubitak od pet kilograma može dati vrlo dobre rezultate. S gubitkom kilograma smanjit će se i visoki krvni pritisak, ako ga imate. Redovno vježbajte, najmanje tri do četiri puta sedmično, što može uključivati i brzo hodanje, barem 30 minuta dnevno. Ako pušite, prestanite, jer prestankom pušenja pomoći ćete podizanju HDL-a u krvi koji vam je sada još više potreban.

Kulinarski savjeti koji se prenose s generacije na generaciju mogu olakšati svakodnevno obavljanje poslova, a i poboljšati ukus hrane koju spremate.

- Kad meso kod kuhanja ne omekša, u supu ili umak dodajte malo soda bikarbone i vidjet ćete ogromnu razliku. Ako meso nije posve svježe i ima pomalo neugodan miris, operite ga u vodi s malo sirćeta pa dobro propirjajte ili ispecite. 

- Ako je supa preslana u nju stavite oguljeni sirov krompir i prokuhajte petnaestak minuta. Ako meso stavite u hladnu vodu, supa će biti ukusnija. Vrijedi i obrnuto, ako ga stavite u vruću vodu, ukusnije će biti meso.

- Želite li lijepu i bistru goveđu supu mrkvu najprije popržite na malo masnoće, pa dodajte vodi u kojoj se kuha meso i ostatak povrća. Ako je supa premasna u nju na nekoliko minuta stavite komad starog hljeba. On će upiti suvišnu masnoću.

- Ako ste zagrizli ljutu papriku, nemojte piti vodu jer ćete još jače osjetiti ljutinu. Radije na jezik stavite malo soli, ona će ljutinu ublažiti.

- Ako vam je sir postao tvrd i suh, trebate ga staviti u mlijeko na nekoliko sati kako bi opet bio svjež. Želite li dobiti čvrst snijeg od ne baš svježih jaja, prije miksanja je potrebno dodati malo soli ili sok od limuna. 

- Stavljate li kumin na kolač, prije ga namočite u vodi da malo nabubri. Tako neće ispadati s peciva.

- Svim jelima koje pripremate od mljevenog mesa dodajte nekoliko kapi limunovog soka jer će biti mnogo ukusnije.

Ostatke hrane ne bacajte već ih iskoristite u kratkom roku za pripremu novih jela koja možete konzumirati odmah ili ih čuvati u frižideru/zamrzivaču, ovisno o vrsti.

- Od ostataka piletine ili puretine možete napraviti ukusnu paštetu i to tako da meso odvojite od kostiju, dodate malo majoneze, senfa, kiselog vrhnja, kiselih krastavaca, bijelog luka, soli i bibera pa sve usitnite štapnim mikserom. Možete napraviti i salatu od piletine uz dodatke kao što su sjeckana kuhana mrkva, kuhani grašak, konzervirani kukuruz i kuhana tjestenina. Od ostataka bijelog mesa možete pripremiti i punjenje za palačinke ili tortilje, od ostataka hljeba možete napraviti mrvice za pohanje, a ostaci povrća mogu poslužiti za supe i variva. -

Goveđe i druge mesne supe možete procijediti, ohladiti i pokrivene držati u frižideru, a nakon dan-dva u njima zakuhati tjesteninu ili ih dodati umacima i jelima s povrćem. - Unaprijed skuhanu tjesteninu koju čuvate u frižideru možete koristiti kao dodatak raznim supama, složencima i salatama.

- Umak od mljevenog mesa i povrća kojeg ste kuhali uz tjesteninu čuvajte 1 dan i iskoristite ga za lazanje ili preljev za musaku. Ako hranu koju niste pojeli stavite u frižider, trebali biste je pojesti u roku od dva dana. Takvu hranu trebali biste podgrijati samo jednom, i to ne svu količinu, bolje je ugrijati samo onaj dio koji želite pojesti.

Ostane li vam nakon ručka pirea od krompira, za večeru ga pomiješajte s dva žumanca i dvije kašike naribanog sira pa zapecite u pećnici.