Svi oni koji ne vole da piju kafu svoju dozu pametnog napitka mogu da potraže u čaju.
Dokazano je da tein odnosno kofein koji se nalazi u crnom, zelenom ili bijelom čaju djeluje stimulativno na mozak, te na taj način povećava sposobnost pamćenja, jača koncentraciju, motivaciju i izdržljivost.
Omiljeni napitak kojim većina započinje svaki novi dan, osim što vas razbuđuje je i sjajan antioksidans.
Ono što vjerovatno niste znali je da kofein kao glavni sastojak kafe može pojačati i vaše kratkotrajno pamćenje. Šoljica do dvije kafe, maksimalno tri dnevno smanjuje rizik od Alzhajmerove bolesti, dijabetesa i bolesti srca.
Poznato je da postoji "hrana za mozak", ali ono što sigurno niste znali je da postoje i napici koji mogu poboljšati vašu memoriju i olakšati vam učenje, pamćenje i druge kognitivne procese.
Čaša vina nakon ručka ima pozitivno dejstvo na organizam. Osim što štiti krvne sudove, pojačava cirkulaciju i smanjuje stres. Crno vino djeluje blagotvorno i na moždane ćelije koje dobijaju više kiseonika. Tako se izoštrava sposobnost mišljenja i poboljšava pamćenje.
Ukoliko zaista volite šampanjac, obratite pažnju na detalje. Nemojte ga točiti tradicionalno jer oslobađate ugljen-dioksid, pažljivo odaberite čaše, i obratite pažnju na mjehuriće jer što su manji ukus je bolji.
Za uživanje u šampanjcu podjednako je važno ko ga je napravio, kao i kako se poslužuje. Za ukus i aromu šampanjca, pa i onog najkvalitetnijeg iz pokrajine Champagne po kojoj je ovaj napitak i dobio ime, vrlo su važni mjehurići. Što su mjehurići manji, to su ukus i aroma ugodniji, a kvalitet bolji. Čaše bi trebalo da budu što više i uže jer pospješuju strujanje mjehurića, pa tako i najbolju koncentraciju arome. Tradicionalno točenje šampanjca u sredinu čaše kako bi se stvorila pjena osporavaju naučnici sa Univerziteta u Renesu. Nakon mjerenja mjehurića, zaključili su da je šampanjac bolje točiti kao pivo, uz rub čaše, jer se tako sačuva aroma. Za jedinstvenu aromu idealno je da piće bude ohlađeno na četiri do sedam stepeni Celzijusa. I samo da znate flaša od 0,75 l šampanjca prosječno ima oko 58 miliona mjehurića.
NORVEŠKA - PUDING OD RIŽE Za Novu godinu Norvežani se časte pudingom od riže, a unutra sakriju jedan badem. Ko u svojoj posudici dobije baš taj badem, biće sretan cijele godine.
NJEMAČKA - KUPUS Kupus igra glavnu ulogu na trpezi Nijemaca za vrijeme novogodišnjih praznika, a jede se i služi na više načina. Omiljen je onaj koji se služi dinstan sa svinjskim kobasicama ili šniclama. Na stolu se mora obavezno naći i neko prženo tijesto, a najčešće su u pitanju krofne punjene džemom ili nekim drugim filom. Praznična večera se završava tako što svako pojede po jedno malo prase napravljeno od marcipana, jer se vjeruje da to donosi sreću.
BRAZIL - SOČIVO ZA NOVU GODINU Prvo jelo koje se obavezno služi u brazilskim domovima za Novu Godinu je supa od sočiva sa rižom. Ritual kojim bi trebalo osigurati dobre novčane prilike u narednoj godini podrazumijeva konzumiranje nara, a sedam zrna ovog voća je dovoljno da se obezbijedi dobra sreća u predstojećih 12 mjeseci. Na prazničnoj trpezi nalaze se i specijaliteti od svinjskog mesa, ali se tog dana ne služi meso krabe, kao ni ćuretina jer se za njih vjeruje da donose nesreću.
ITALIJA - HEDONIZAM NA DJELU Hedonizam za stolom slavi se u Italiji tokom čitave godine, ali svoj vrhunac dostiže upravo za vrijeme praznika. Među omiljenim jelima koja se spremaju za novogodišnje praznike su razne vrste ribe, obično dimljene i dobro usoljene, kao i pasta "vermičeli", ono što bismo mi najprije prepoznali kao zapečene makarone, te pečena ili pržena jegulja i specijalni hljeb "penetone". Ovaj hljeb je često slatkastog ukusa, različitih oblika, dekorisan kandiranim voćem i bademima, te može služiti i umjesto dezerta.
GRČKA - VASILOPITA Vasilopita je vrsta kolača koja se služi u grčkim domovima oko Nove godine. Tijesto se razlikuje od kraja do kraja Grčke, ali im je svima zajedničko da se unutar kolača sakrije dukat, kolač se zatim dijeli među članovima porodice, a onaj ko ima najviše sreće da izvuče kovanicu može se nadati berićetnoj godini. Što se mesa tiče nezaobilazna je i ćurka punjena filom od kestena i grožđa.
U novogodišnjoj noći ili na prvi dan Nove godine narodi širom svijeta jedu hranu za koju vjeruju da će im u godini koja dolazi donijeti blagostanje, sreću, uspjeh i zdravlje. Prema tom vjerovanju, čekajući Novu Holanđani jedu krofne, Filipinci okruglo voće, a Amerikanci pasulj. U Grčkoj se u novogodišnjoj noći poslužuje Vassilopitta ili torta Svetog Vasilija, u koju se prije pečenja utisne novčić.
FILIPINI- VOĆE DONOSI SREĆU Pri otkucavanju ponoći na satu na Filipinima je važno imati sto pun hrane, što će osigurati blagostanje. Za napredak i sreću za Novu bi trebalo poslužiti i sedam različitih vrsta okruglog voća.
JAPAN - KOLAČ MOĆI ZA SREĆU U Japanu se poslužuju posebno dugački rezanci koji moraju da se posrču "za dug život" u dahu. Blagostanje i zdravlje porodici donosi kolač moći.
AMERIKA - ZELENA HRANA ZA DEBLJI NOVČANIK Na jugu SAD vjeruju da priprema crnog pasulja u novogodišnoj noći donosi sreću. Novac donosi zelena hrana kao što su grašak, špinat ili kupus, boje koje podsjećaju na dolar.
AUSTRIJA - PRASE ZA BLAGOSTANJE Austrijanci na Novu godinu pripremaju svečani ručak koji uključuje prasetinu, kao simbol sreće i blagostanja. A za desert sladoled od mentola u obliku djeteline s četiri lista. To su glavni uslovi za osiguravanje sreće u novoj godini za taj narod.
SICILIJA - LAZANJE Stari sicilijanski običaj kaže da će sreća u novoj godini doći onima koji na Novu godinu jedu lazanje, a nesreća slijedi svima koji na taj dan jedu makarone ili bilo koju drugu tjesteninu osim lazanja.
ŠPANIJA - GROŽĐE U PONOĆ Kad zakuca ponoć, Španci odmah jedu 12 zrna grožđa - po jedno zrno za svaki mjesec, da bi bili srećni cijele iduće godine.