Bijeli hljeb na posebno je zlu glasu. On ima visoki glikemijski indeks (GI), što znači da prebrzo oslobađa energiju i tako povisuje šećer.
Zbog toga mnogi naučnici vjeruju da postoji izravna veza između bijelog hljeba i dijabetesa. Istraživanje provedeno u Australiji na reprezentativnom uzorku od 36.000 ispitanika pokazalo je da oni koji prednjače u konzumaciji bijelog hljeba imaju 30 posto veće šanse za obolijevanje od šećerne bolesti. Oni koji jedu pet i više komada hljeba dnevno imaju dva puta veće šanse malignih oboljenja od onih koji jedu komad i pol dnevno. S druge strane, pokazalo se da integralne žitarice imaju ugrađen zaštitni faktor jer reguliraju proizvodnju inzulina. No, to ne znači da su integralne prerađevine dobre za svakoga. Često se govori da trebamo puno vlaknaste hrane (a integralne žitarice su upravo to) za očuvanje zrdavlja probavnog trakta.
Ali postoje stručnjaci koji upozoravaju da to nije dobro za svakoga. Vlaknasta hrana je snažan podražaj, laksativ, koja efikasno čisti probavni sistem. No, ako je naš trakt već oštećen, svakako ne treba dodatne podražaje. Zato vlaknasta hrana nije dobra za svakoga: valja je dozirati prema tome kako se nakon nje osjećate. 'Crni hljeb dobar je za vas ako imate zdrava crijeva', kaže profesor Whorwell, 'no ako imate osjetljivu probavu, ne slušajte sugestije, nego vlastita crijeva i sami procijenite koliko je dobar za vas.'
Umjesto čokolade ili drugih nezdravih grickalica koje konzumirate tokom dana u međuobrocima, odaberite kratku šetnju - bit ćete vitkiji i zdraviji.
Sljedeći put kada na poslu oko podneva poželite pojesti red čokolade, nemojte – umjesto toga izađite u kratku šetnju. Naime, 15-minutna šetnja može prepoloviti unos čokolade koju prosječan zaposlenik pojede tokom dana, čak i kada je dan stresan. 'Znamo da konzumiranje nezdravih grickalica na poslu poput čokolade postane nesvjesna navika koja s vremenom dovodi do debljanja. Mi mislimo da nam takve grickalice podignu energiju u tijelu te da nam pomažu u nošenju sa stresnim situacijama, ali to nije tako. Osim toga, ljudi smatraju da im je gotovo nemoguće da se odreknu takvih užitaka, ali ovo istraživanje pokazuje drukčije', obrazložio je profesor Adrian Taylor sa Univerziteta Exeter koji je i vodio istraživanje. Rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 78 ispitanika koji redovno jedu čokoladu, objavljeni su u časopisu Appetite. Istraživanjem je otkriveno da kraća šetnja uspješno suzbija želju za slatkim, posebno za čokoladom. To je uočeno kod svih ispitanika. Stručnjaci smatraju kako ova otkrića mogu pomoći svima onima koji smatraju da je nemoguće prestati konzumirati nezdrave grickalice. Ključ je očito u žustroj šetnji koja osim što popravlja raspoloženje, pridonosi i topljenju kilograma.
Miris lavande ili topla šoljica kakaa poznati su kao metode opuštanja prije spavanja. No, novo istraživanje pokazuje da su višnje najbolje rješenje za ljude koji ne mogu lako zaspati ili se bude prerano.
Međunarodni tim naučnika proveo je na Univerzitetu Northumbria istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu European Journal of Nutrition. Došli su do zaključka da dvije čaše soka od višnje dnevno u prosjeku znači 39 minuta duže odmora, odnosno 25 minuta dužeg sna i 14 minuta dužeg relaksiranja u krevetu. Također su zaključili da se skupina koja je pila sok od višnje rjeđe budila u krevetu od onih koji su pili druge voćne sokove. Ispitanici su dobijali koncentrat soka od višnje razrijeđen u dva i pol decilitra vode sedam uzastopnih dana, jednu čašu kad bi se probudili i jednu prije odlaska na spavanje. Također su dobili popis hrane od koje bi se trebali u tom periodu suzdržavati, a radilo se o namirnicama koje potiču izlučivanje melatonina, hormona epifize snažnog antioksidativnog učinka koji ima jak utjecaj na naše cikluse spavanja. Voditelji istraživanja su pratili i spavaće navike ispitanika. Došli su do zaključka da zahvaljujući soku od višnje duže spavaju noću, ali manje danju, te da je kod dijela ispitanika san kvalitetniji. Rezultate istraživanja pripisali su velikoj koncentraciji melatonina u višnjama, prenosi Daily Mail.
Želite imati zdrave zube, dobro raspoloženje i zdravu jetru? Jedite klementine, voće o kojemu se malo zna, a zlata je vrijedno.
Sezona je klementina, voća koje mnogi vole, ali nisu ni svjesni koje sve zdravstvene blagodati dobivaju s tim ukusnim plodom. Klementine su mješavina između naranče i mandarina, a postale su posebno popularne u 80-im godinama prošloga vijeka. Osim što su vrlo slatke i ukusne, iznimno su i dobre za zdravlje. Evo popisa njihovih blagodati. đ
Vitamin C - klementine su bogat izvor vitamina C koji, kako je dokazano, sprečava infekcije respiratornog sistema, te pojavu prehlade pa čak i gripe. Posebno se preporučuje konzumiranje ovog finog voća svima koji su pojačano izloženi stresu.
Zdravi zubi - klementine su izvor potasiuma, a to znači da sprečavaju nastanak upalnih procesa u usnoj šupljini, posebno zubi. Također, klementine sprečavaju ispadanje zubi. Stoga, ako želite lijep osmijeh, počastite se ovim voćem.
Zdrava jetra - klementine sadržavaju kolin, vitamin B koji pomaže u zdravom funkcioniranju jetre. Nezdrava hrana i alkohol te mnogi drugi štetni čimbenici svakodnevno narušavaju zdravlje jetre stoga je nužno preventivno djelovati, a klementine u tome mogu pomoći.
Dobro raspoloženje - folna kiselina je dio obitelji vitamina B, a nalazi se u klementinama. Nedavna istraživanja pokazuju kako je folna kiselina iznimno važna za normalno funkcioniranje mozga. Kao što je poznato, stres pogubno djeluje i na mozak, a da to spriječite, jedite klementine jer ćete biti mirniji i manje depresivni.
Ulje koje se nalazi u kori klementine, ali i drugih agruma ima snažna antioksidativna i analgetska svojstva. Kora možda nije najfinija za jesti, ali možete je iskoristiti (ako znate da nije špricana pesticidima) u, primjerice, kašastim sokovima ili 'smoothies'.
Mlijeko i kakao pomaže da vam trbuh ostane ravan, koliko god to čudno zvučalo.
Čaša kakaa s obranim mlijekom je odlična kombinacija ugljikohidrata i proteina, i pomaže vam oporaviti se nakon treninga. Sportaši koji su ga pili nakon vježbanja imali su manja oštećenja mišića nakon četiri dana intenzivnog treninga, nego li oni koji su pili samo vodu ili energetska pića, stoji u istraživanju American College of Sports Medicine. Osim toga, kanadski istraživači proveli su istraživanje po kojem su žene koje su pile mlijeko odmah nakon treninga izgubile puno više masnog tkiva u odnosu na ispitanice druge skupine. Istraživači Univerziteta McMaster bili su iznenađeni rezultatima: žene koje su pile mlijeko uopće se nisu udebljale – ono što su dobile na mišićima izgubile su u masnom tkivu.
Istraživanjem se došlo do spoznaje da redovno konzumiranje doručka bogatog žitaricama (složenim ugljikohidratima) osigurava mozgu odgovarajuće količine lako iskoristive glukoze, povećava sposobnost pamćenja i koncentracije djece i odraslih, te utječe na unos znatno manjih količina hrane tokom dana što smanjuje rizik od povećane tjelesne mase.
Žitarice imaju preventivni i terapijski učinak. Izvor su vitamina B skupine, vitamina E, minerala (posebno željeza), nezasićenih masnih kiselina i bjelančevina. Vlakna prisutna u proizvodima od žita odgovorna su za održavanje funkcije probavnog sistema, te normalizaciju šećera i holesterola u krvi, a fitohemikalije i antioksidansi iz žitarica imaju važan učinak na naše zdravlje.
Dnevni se jelovnik mora sastojati od pet obroka, tri glavna i dva međuobroka. Tajna pravilne i uravnotežene prehrane temelji se na svakodnevnom konzumiranju doručka, najvažnijeg obroka čiju važnost ne možemo ničim nadoknaditi tokom dana.
Doručak je gorivo koje nas pokreće kroz dan i zato je veoma važno odabrati nutritivno vrijedan jutarnji obrok i usvojiti ga kao prehrambenu naviku. Preskakanje doručka ili jutarnje konzumiranje namirnica proizvedenih od rafiniranih ugljikohidrata (kolači, bijeli kruh) može uzrokovati poremećaje u razini inzulina i šećera u krvi (hipoglikemija), te povećanje lučenja adrenalina što uzrokuje opću slabost, glavobolju, nervozu i napade gladi.
Preskakanje doručka uzrokuje: pospanost i mrzovoljnost, lošiju koncentraciju, slabiji imunitet, poremećaje probavnog sistema, lošiju termoregulaciju, poremećaj razine šećera u krvi, iznenadne napade gladi tokom dana, te povećanje tjelesne mase. Zato, pronađite vremena za doručak.
Prevelike doze kofeina koje unesete u organizam mogu vas učiniti nervoznima i hiperaktivnima, a mogu se javiti želučane mučnine i mučnine u glavi.
Ako ne možete započeti dan bez kofeina, držite se te jedne jutarnje šoljice, sa što manje umjetnih šećera. Tokom dana pokušajte izbjegavati kofeinske napitke, pijte što više biljnih čajeva koji su mnogo zdraviji i za probavu, potiču imunitet, a razine kofeina i teina često nisu toliko visoke.
Možda nećete smatrati punomasno mlijeko, sladoled ili čak punomasne mliječne proizvode hranom za poticanje plodnosti.
Ali, harvardska studija je pokazala da žene koje jedu ove proizvode imaju manje problema s ovulacijom u odnosu na one koje su jele proizvode s niskim udjelom mliječne masti ili bez mliječne masti. Ono što je najvažnije, mliječni proizvodi su bogati kalcijem koji je bitan nutrijent potreban za plodnost. Jedno serviranje dnevno će biti sasvim dovoljno.