Za pripremu džemova koriste se najkvalitetniji plodovi. Džem se od marmelade razlikuje po tome što sadrži cijele i nesječene plodove. Opšte pravilo prilikom pripremanja džema je da voće kuhate sa šećerom dok ne pusti sok. Ukoliko u receptu nije drugačije navedeno, na 1 kg voća stavite 1,5 kg šećera. Kada uzavri, kuhajte smjesu još 15-20 minuta uz stalno miješanje. Ostavite da se džem ohladi, pa ga stavite u tegle.

Slatko je proizvod voća i velike količine šećera. Obično se na 1 kg voća stavlja 1,25 kg šećera. Prilikom kuhanja slatkog prvo se kuha šećerni sirup - na 1 kg šećera 1,5- 2 čaše vode. Voće se dodaje u sirup kada je mnogo gust. Slatko se kuha na jakoj vatri, kako bi se sačuvala boja i oblik voća. Slatko se kuha bez miješanja, a sud se povremeno protrese.

Peršun je možda i najzanemarivija namirnica i to možda baš zbog toga što većina nas peršunu pristupa kao začinu kojim se oplemenjuje jelo, što vizualno, što svojom specifičnom aromom. Najznačajnija odlika peršuna je to što ima vrlo visok udio vitamina C. Po udjelu vitamina C u svježoj namirnici svrstava se odmah iza šipka i ploda borovnice.

Peršun je bogat i karotinom (provitamin A), a sadrži i gotovo sve vitamine skupine B među kojima je najznačajniji B12, koji je inače vrlo rijedak u biljkama i koji uz željezo povoljno djeluje na obnavljanje crvenih krvnih zrnaca. Peršun je bogat mineralnim sastojcima od kojih su najznačajniji kalij i željezo. Takođe potiče lučenje želučanih sokova, stoga poboljšava probavu, smiruje grčeve i sprečava stvaranje plinova u crijevima. Povoljno djeluje i na cirkulaciju, pa se preporučuje osobama sa srčanim smetnjama.

Pa ako ga već ne možete svakodnevno imati svježeg onda najbolji način da ga sačuvate je zamrzavanje!

Malina je bogata raznovrsnim antioksidansima i ima izraženu antioksidativnu aktivnost. Kvalitet maline se ne gubi kod smrznutih proizvoda ili prerađevina, a antioksidativna aktivnost je veća od drugih vrsta voća i povrća.

Sadrži mnogo dijetalnih vlakana važnih za funkcionisanje crijeva i prevenciju raka debelog crijeva. Sirup i sirće jačaju srce, a sok, sirup i sirće od malina su dobri kod bolesti koje su praćene groznicom. Preporučuje se kao sastavni dio dijetalne ishrane bolesnika koji boluju od dijabetesa, reumatičnim bolesnicima i kod bolesti bubrega. Prerađevine od maline su posebno pogodne za voćem osiromašenu zimsku prehranu. Čajevi od lista maline se koriste za jačanje imunološkog sistema i jačanje srca.

Biljka crne slačice, koju nazivamo i gorušica ili senf, raste poludivlje na pjeskovitom i šljunkovitom zemljištu. Najbliži rođak joj je bijela slačica, koja je često korov u polju, među žitaricama.

Ulje slačice je ustvari ljekovita supstanca, a sjeme ga sadrži 25%. Oblozi od slačice su najbolji prirodni ekstrakt za pospješivanje cirkulacije. To naročito pomaže kod akutne upale zglobova, recimo kod išijasa. Za razliku od drugih prirodnih biljnih ekstrakata, slačica prodire dublje u kožu. Zato se oblozi od slačice koriste u liječenju zapaljenja pluća, jakog bronhitisa i velikog kašlja.

Kada se privije, oblog od slačice trenutno smiri bolne grčeve, a posebno je efikasan protiv zapaljenja žučne kese, nadimanja u želucu i crijevima, zatvora, bubrežnih kolika i angine pektoris. Priprema se od mljevenog sjemena slačice, pa se to brašno zamijesi istom količinom mlake vode, čija temperatura ne smije preći 40 stepeni. Za pripremu tijesta koristite svježe samljeveno brašno slačice. Ako već mora da stoji, treba ga čuvati u dobro zatvorenoj posudi.

Oblog se pravi tako što se veći komad vlažne gaze privije na dio tijela koji se liječi, pa tek na njega nanosi lanena krpa na koju je stavljen debeo sloj tijesta od slačice. Preko toga se privija čisto platno ili frotir. Oblog se skida kada počne jače da peče. Taj jak osećaj pečenja treba istrpiti oko minut i tek onda ukloniti oblog. Poslije uklanjanja obloga, koža je jako crvena, blago otečena i slabije osjetljiva. To mjesto se tada pospe rižinim brašnom ili namaže jestivim uljem i privije suha gaza. Crvenilo će se povući najviše za sedam dana.

Ako zabiberite supu ili obrok, naročito zimi, uradili ste pravu stvar! Za hladno i vlažno doba godine, ovaj začin je odličan izbor. Zato ga ne preskačite i kao začin u pripremi kisele zimnice.

Biber stvara osjećaj toplote u organizmu, poboljšava cirkulaciju krvi, olakšava disanje, a pomaže i da lakše eliminišemo sluz iz organizma, koja se naročito nakuplja u hladno doba godine. U prirodnoj medicini se smatra da biber uništava različite parazite u digestivnom traktu, a i da ima izraženo antibakterijsko i antivirusno dejstvo, Kao začin, biber pomaže boljem varenju i usvajanju hrane. Svakako je najbolje da koristite svježe samljeveni biber, a za koju boju bibera ćete se odlučiti – crni, bijeli, zeleni - stvar je vašeg ličnog ukusa. Ionako je to plod iste biljke, samo što se bere u različitoj fazi zrelosti.

Začini su osobito važni i za dijetnu prehranu jer omogućuju da se uzima malo soli, i da se sol čak posve izostavi, a da hrana pri tome ne gubi ukus. Ali, osim toga začini imaju i dosta ljekovitih svojstava poput: 

Anis je djelotvoran protiv kašlja jer pomaže da se oslobodimo grča i sluzi.

Bazilikum djeluje umirujuće na želudac.

Čili oživljava krvotok, ali ga treba oprezno upotrebljavati jer je jako oštar.

Estragon izaziva apetit.

Kopar je sredstvo protiv napuhavanja, naročito u obliku čaja.

Bijeli luk sprječava sklerozu, snižava krvni pritisak, uništava bakterije i štiti od vrenja.

Kumin (kim) jača želudac i crijeva i pospješuje probavu. Pomaže pri nadimanju i grčenju želuca.

Lovor čini teška jela probavljivijima.

Hren pospješuje mokrenje i sprječava vrenje u crijevima.

Paprika pospješuje izmjenu tvari, stvaranje sline, a time i probavu.

Peršun sadrži mnogo vitamina C, izaziva mokrenje i povoljno djeluje na probavu.

Senf pomaže da se meso i mesne prerađevine lakše probave i pospješuje stvaranje žuči. 

Svaki sok u optimalnim količinama ima ljekovita svojstva, pa pročitajte i koja:

Sok od breskve djeluje osvježavajuće, ima mnogo vitamina A i rasterećuje jetru i žuč.

Sok od jabuka vrlo je omiljen napitak, koji pomaže protiv proljeva i crijevnih katara, jer pektini (ugljikohidrati) što ih sadrži upijaju otrovne tvari.

Sok od kruške jača krvotok, pomaže protiv slabokrvnosti. Sadrži mnogo željeza, vapna, fosfora i natrija.

Sok od kupine čisti krv i smanjuje groznicu.

Sok od jagode povećava izdržljivost, pospješuje rad crijeva i djeluje protiv glista kod djece.

Sok od krastavca uklanja vodu i isprobano je sredstvo za uljepšavanje kože.

Sok od malina uspješno se upotrebljava protiv groznice i za poboljšanje poremećene izmjene tvari. Uklanja ili ublažuje smetnje u vrijeme menstruacije.

Sok od mrkve odlično djeluje protiv žgaravice. Budući da ima mnogo vitamina A, poboljšava izgled kože i sprječava noćno sljepilo.

Sok od ribizle crvene, bijele ili crne: sva tri dobro čiste krv, pomažu protiv bolesti jetre, slabokrvnosti i viška mokraćne kiseline. Jeste li znali da crni ribiz ima najviše vitamina C od svih vrsta voća.

Sok od cvekle pospješuje izmjenu tvari, povećava opću otpornost organizma. Kažu da liječi i čir želuca.

Sok od višnje ima malo hranjivih tvari, pa ga rado pijemo kad želimo smršati. Koristan je i protiv bolesti krvnih sudova, reume i kostobolje.

Sok od paradajza ima posebno mnogo vitamina A, koji je važan za neprekidno obnavljanje tjelesnih ćelija. Taj sok pomaže da se uredi krvni pritisak.

Sok od grožđa čisti krv, potpomaže rad srca i pospješuje probavu. Ako ga redovno pijemo, djelovat će i protiv ovapnjenja arterija. 

Tegle se pripremaju tako što se operu, dobro osuše i stave u rernu na najslabiju temperaturu, da se zagriju kako ne bi pukle kada u njih sipate vruću masu.

Kada napunite tegle dobro ih zatvorite poklopcima sa navojem. Prije zatvaranja poklopce i obod tegli dobro je premazati alkoholom, kako bi se tegla i poklopac dezinfikovali i zimnica duže trajala. Odmah po zatvaranju tegle okrenite poklopcem na dole, čime se postiže da se tegla hermetički zatvori i sadržaj ostane svjež i godinu dana, do otvaranja. Ostavite ih tako 5-10 minuta, okrenite i pustite da se ohlade.

U zdravoj ishrani, voće i povrće treba da su sastavni dijelovi svakodnevnih obroka. Računajući da u zimskim mjesecima, od novembra do kraja aprila, svaki član (računamo četvoročlanu porodicu) treba dnevno da unese po 150 grama svježeg voća, to iznosi: 180 dana x 50 grama = 27 kilograma po osobi, odnosno 110 kilograma za četiri člana.

Na isti način se dolazi i do potrebne količine marmelade, računajući po 50 grama na jednu osobu što ukupno daje 9 kilograma po osobi tj. 36 kilograma za četiri člana. Za ovu količinu marmalade potrebno je 25 kilograma voća i 16,5 kilograma šećera.

Potrebe u kompotu, računajući za mjesece novembar i decembar po jednu teglu, a od januara do aprila po dvije tegle sedmično iznosi 43 tegle od 1 litra. Za njegovo pripremanje potrebno je oko 40 kilograma svježeg voća. Za pripremanje voćnih sokova potrebno je 45 kilograma voća. Raznog konzervisanog povrća u teglama treba pripremiti 34 komada (od 1 litra) ili 38 kilograma povrća. Kiseli krastavci i slični proizvodi – računajući potrošnju dva puta sedmično po 80 grama izlazi da je za jednu osobu potrebno 160 grama; za četiri osobe 64 grama sedmično, okvirno dakle za četiri osobe u 22 sedmice to iznosi 14 kilograma.

Za konzervisanje krastavaca potrebno je nabaviti 18 kilograma svježih krastavaca. Ovo su bile predpripremne radnje, no da bi dobili najbolju domaću zimnicu potrebni su vam najbolji recepti, oni provjereni kod vaših baka, majki ili vas lično.

Kao što i sami već do sada znate, načina pripremanja zimnice ima bezbroj, ali kada pogledate malo bolje, sve su to više ili manje varijacije na temu.

Evo nekoliko osnovnih uputa kako je najlakše pripremiti: 

1. Popara i pasterizacija - za pravu zimicu koja mora ostati svježa mjesecima nakon što je napravite potrebno je provesti određene postupke. Jedna od njih je blanširanje ili popara, odnosno stavljanje veće količine povrća u vruću vodu, tako dugo dok ona ponovo ne zavrije. Nakon što voda zavrije, povrće se izvadi van te se odmah stavi pod hladnu vodu (možete staviti i led). Osim popare, voće za zimnicu morate i pasterizirati. Ono što trebate napraviti je da staklenke napunjene zimnicom stavite u lonac i napunite s do pola s vodom te pričekate da voda zavrije. Tako ćete ubiti sve bakterije, te ga na taj način konzervirati.

2. Sačuvajte od kvarenja - povrće za zimnicu treba biti dobre kvalitete i ne smije imati trulih dijelova. Ukoliko ih ima, obavezno ih odstranite ili ga uopće nemojte stavljati za zimnicu. Staklenke napunite s povrćem do samog vrha i prelijte s mješavinom sirćeta, vode, šećera i soli, te začina. Složite povrće na taj način da ne može isplivati na površinu i izaći iz sirćeta, jer će se u tom slučaju pokvariti. Ako treba to možete učiniti s dvije manje daščice (koje prije prokuhate u vodi) slažući ih u križ, jednu preko druge. Ovdje se možete poslužiti i štapićima za roštilj - ražnjići. Također, staklenke zatvarajte samo s poklopcima koji ne propuštaju zrak. Kada jednom otvorite staklenku za konzumaciju, držite je obavezno u frižideru kako se povrće nebi pokvarilo te iz nje uvijek povrće uzimajte čistim priborom za jelo jer bakterije koje se nalaze u slini ili hrani potiču kvarenje.