Sigurno ste u dilemi kad čujete sintagmu "zdrava hrana", ali uz ove savjete sigurno ćete je lakše shvatiti i sprovoditi:

1. Način na koji se jede je veoma važan (zapamtite da nikada ne treba da jedete u hodu, na brzinu, gledajući televiziju), jedite opušteno i u miru i dobro žvaćite hranu jer varenje počinje već u ustima.

2. Izbjegavajte nervozu - stres ometa pravilan proces varenja.

3. Trebalo bi da imate tri do pet obroka dnevno, što znači da ne zaobilazite užinu.

4. Praktikujte da u isto vrijeme uzimate doručak, između 8 i 9 sati, a večeru najkasnije do 19 sati. Sve funkcije u organizmu se odvijaju prema biološkom satu, određenim ritmom, pa i varenje hrane.

5. Birajte hranu prirodnog porijekla bez mnogo aditiva i drugih hemijskih primjesa jer tako čuvate svoju jetru, bubrege i organe za varenje.

6. U toku dana uzimajte dosta tečnosti, do dva litra, i pijte vodu uvijek prije jela. 

7. Ne pripremajte više hrane nego što vam je potrebno (dnevna potreba odraslog organizma za proteinima može se nadoknaditi i sa 150 gr bijelog mesa ili 200 do 250 gr ribe).

8. Poslije obroka budite aktivni, ne idite odmah u krevet i ne uvaljujte se pravo u fotelju.

Nekad je grašak važio za hranu siromašnih, a danas je "highlight" u mnogim ekskluzivnim restoranima. Prema tvrdnji bečkog zdravstvenog stručnjaka, profesora Hademara Bankhofera, grašak sadrži mnogo bjelančevina i podstiče izgradnju mišićne mase.

Samo 100 grama graška snabdije organizam sa deset puta više bjelančevina, nego kad se unesu na primjer, viršla sa pomfritom i parče torte sa šlagom. Grašak dugo drži sitim, jer je bogat balastnim materijama i polako prolazi kroz probavni trakt. Visok procenat balastnih materija u grašku ima još jednu prednost: snižava povećane vrijednosti holesterola. Osim toga, grašak ima znatnu količinu magnezijuma. Samo malo izdinstan, grašak postaje pravo antistres jelo. Takođe, grašak je idealan obrok i za djecu, jer poslije škole daje novu energiju. Osim što podstiče izgradnju mišića, grašak jača nerve, kosu i vezivno tkivo, kao i očni vid i koncentraciju.

Ako imate problema s koncentracijom i pamćenjem navalite na kajsije, jer je ovo voće puno vitamina i minerala koji poboljšavaju mentalne funkcije.

Osim toga, niskalorično je i idealno za dijetalne jelovnike. Iskoristite sezonu kajsija, osnažite i osvježite organizam. Zbog bogatstva vitamina i minerala, a male kalorijske vrijednosti preporuka je i za dijetalne jelovnike. Kajsije su dobar izvor vitamina C, sadrže jako puno karotina, odnosno provitamina A, od čega i potiče njihova boja. Bogate su vitaminima B grupe, folnom kiselinom i vitaminom E. Od minerala u najvećoj koncentaciji ima kalijuma - 259 mg na 100 g, a nešto manje ima i kalcijuma, fosfora, magnezijuma, cinka i bakra.

Pošto sadrže dosta fosfora (114 mg u 100 g i magnezijuma, 50 mg u 100 g), poboljšavaju pamćenje i povećavaju radnu sposobnost, a pokazuju i povoljno dejstvo na krvne sudove mozga. Djelovanje folne kiseline, kao i bogatstvo bakra u kajsiji, čine je idealnim voćem za osobe koje pate od anemije. Vlakna iz kajsije regulišu rad crijeva i krvni pritisak.

Svaka voda, tečnost - nije voda. Kišnica iz Tasmanije je najbolja za koktele, a izvorska voda iz Norveške ima potpuno drugačije namjene - tvrdi njemački sommelier za vodu Jerk Martin Riese.

On je na "vodnoj karti" u svom berlinskom restoranu stavio 40 različitih vrsta voda iz 18 zemalja. O tome kako je voda postala statusni simbol govori u svojoj knjizi "Svijet vode".

Nekada je voda imala dvije varijante: sa ili bez mjehurića, a danas je u bogatim zemljama voda dostupna u bezbroj varijanti. Stiže s Fidžija, iz Patagonije, Mađarske, Španije, Južne Afrike. Flaširana voda je u Americi nekada bila statusni simbol, pa je svako pio "Perrier". Ta voda je bila kao "Don Perignon" među šampanjcima. Danas, na primjer, u restoranu "First Floor" Riese nudi izvorsku vodu iz američke države Tennessee u bočici optočenoj kristalima Swarowski. Cijena male flaše je 65 dolara.

Riese kaže da je voda neophodna za život, ali da je i postala predmet obožavanja. On u svojoj knjizi odgovara na pitanja kako da razlikujete bez etikete na bočici ukus mineralne vode iz dva različita izvora, možete da saznate koja voda ide uz koje jelo.

Jerk Martin Riese ozbiljno sluša priče na degustacijama vode. Veoma rado priča o tasmanijskoj vodi, kišnici iz jedne od najudaljenijih lokacija svijeta, u kojoj je voda jedna od najčistijih na svijetu. A piju je najbogatiji, pa su berlinski gradski oci za elitni ručak u Gradskoj skupštini u čast delegacije iz Saudijske Arabije pozvali Riesea da napravi izbor odgovarajuće vode. Saudijci su bili prijatno iznenađeni.

Američka asocijacija za srce napravila je listu namirnica koje utiču na smanjenje nivoa holesterola u krvi. Evo koje su:

Koštunjavo voće – obezbjeđuju organizmu korisne omega-3 masnoće, a nivo holesterola mogu sniziti za trećinu. Idealna mjera je 30 g dnevno.

Soja – proteini iz soje snižavaju holesterol za gotovo deset odsto, isto koliko i sve vrste žitarica. Dovoljno je da pojedete 150 g soje u toku dana.

Borovnice – sadrže antioksidant ferostilbin za koji je potvrđeno da povoljno utiče na razlaganje masnoća u krvi. Šaka ovog voća dnevno idealna je mjera.

Losos – bogat je omega-3 masnim kiselinama i dobrim HDL masnoćama. Dvjesta grama ove ribe bar jednom sedmično pomoći će vam da snizite holesterol.

Bijeli luk – uz to što je poznat kao odličan antioksidant, bijeli luk pospješuje i regulaciju LDL (dobrog) holesterola i redukciju loših masti u krvi. Jedite ga kada god ste u prilici.

Grah – preporučuje se u gotovo svim dijetama za snižavanje tjelesne težine i odličan je sagorijevač masti. Dakle, salata od graha ili čorbast grah s povrćem jednom sedmično mogu mnogo da vam pomognu.

Jabuke – odličan su antioksidant i uspješno pospješuju izbacivanje masnoća. Dvije jabuke dnevno su minimum.

Borovnicu treba redovno jesti jer je prirodni aspirin, koji ublažava bol, razrjeđuje krv i sprečava upale.Evo šta sve borovnice sadrže:

• Plave i ljubičaste pigmente, koji podižu nivo vitamina C u organizmu, smanjuju krhkost kapilara, neutralizuju slobodne radikale, sprečavaju razaranje kolagena, štite vodene i masne dijelove mozga od oštećenja. Naučnici smatraju da borovnice mogu da uspore proces gubitka pamćenja nastalog usljed godina i pada motoričkih sposobnosti.

• Vitamine C, E, B2 i B3. Vitamin B3 pomaže rad digestivnog trakta, doprinosi zdravlju kože, nervnih ćelija, krvnih sudova i snižava štetan holesterol (LDL) i trigliceride, a povećava dobar holesterol (HDL).

• Katehin, koji aktivira gen za sagorijevanje masnoća u ćelijama sala na stomaku. Prema istraživanju Univerziteta Tufts, redovan unos katehina povećava gubitak sala na stomaku za 77 odsto.

• Velike količine kvercetina, koji smanjuje rizik od alergija.

• Željezo, magnezijum, mangan i kalijum.

U našoj tradicionalnoj kuhinji brokule su malo ili nimalo zastupljene kao povrće, pa ga zbog toga mnogi nerado jedu. Međutim, treba imati u vidu da ga stručni timovi, a na osnovu saznanja do kojih su došli u svojim istraživanjima, preporučuju kao veoma važan sastojak u ljudskoj ishrani, jer ima puno razlog za to.

Prvo sadrži veliku količnu antioksidantnih vitamina A, C i E, koji usporavaju oštećenje ćelija izazvano slobodnim radikalima. Ovo povrće sadrži gotovo dvostruko više vitamina C nego narandža. Brokule se posebno preporučuje trudnicama jer sadrže veće količine folne kiselina i 9 vitamina iz grupe B. Zatim sadrži kalcijum, magnezijum, kao i znatne količine željeza. U najnovijim istraživanjima naučnici su sok dobijen od brokule dodavali ćelijama raka, nakon čega je 95 odsto oboljelih ćelija odumrlo. Brokule su, dakle, na vrhu top-liste zelenog povrća koje podstiče proces uništavanja zloćudnih ćelija. Redovnim uzimanjem brokula u naučnim krugovima se smatra posebno korisnim i za prevenciju raka dojke, a koji se povezuje s viškom ženskih hormona estrogena. Stručnjaci ističu da žene koje unose velike količine folne kiseline smanjuju rizik da obole od raka materice i pluća.

Komad čokolade ili čaša vode opušta i ublažava bol, pokazuje najnovije istraživanje američkih stručnjaka. Oni su utvrdili da skretanje pažnje s bola na jedenje i pijenje nečega u čemu uživate djeluje kao prirodni analgetik.

Doktor Pegi Mason sa Univerziteta u Čikagu kaže da su osobe koje su učestvovale u istraživanju osjećale manju bol dok su jele čokoladu ili pile vodu.

- Dejstvo ovih namirnica je vrlo jako, ali ono nema veze s glađu ili apetitom. Ako imate ispred sebe svu tu hranu, lako ćete je uzeti, a nećete prestati da jedete, nastavićete - pojasnila je dr Pegi Mason sa Univerziteta u Čikagu. I mnogobrojna ranija istraživanja su pokazala da jedenje ublažava bol. Međutim, ovo je prvo koje pokazuje da hrana i piće djeluju kao analgetici i bez osjećanja gladi ili žeđi. Tokom istraživanja učesnicima koji su imali tegobe poput glavobolje, umora, prehlade ili stomačne probleme davana je čokolada ili voda. Uočeno je da su učesnici koji su jeli čokoladu imali manje bolova. Stručnjaci vjeruju da je to zato što su hrana i piće ukusni i izazivaju užitak i pružaju olakšanje.

Polovina grejpfruta obezbjeđuje dnevne potrebe za vitaminom C, dobar je izvor biljnih vlakana i vitamina A. Osvježavajući, sočan plod grejpfruta ima dodatnu vrijednost jer stvara osjećaj sitosti, a za uzvrat ima vrlo malo kalorija.

Grejp pomaže u gubljenju viška kilograma, a naučnici smatraju da je ovakvo dejstvo grejpfruta vezano za njegovo dejstvo da snižava nivo insulina u krvi. Insulin koristi u metabolizmu šećera, što se šećer efikasnije metaboliše veća je vjerovatnoća da će biti skladišten kao masne zalihe u tijelo. Grejpfrut, pogotovo crveni grejpfrut može da pomogne u snižavanju holesterola prema novoj studiji.

Crven grejpfrut sadrži više antioksidanasa od običnog grejpfruta, pa je možda to uzrok njegovog povoljnog djelovanja na trigliceride. Prije početka redovnog uzimanja grejpfruta ipak je potrebna konsultacija sa ljekarom jer sok grejpfruta stupa u interakciju sa nekim lijekovima kao što su lijekovi za snižavanje nivoa holesterola u krvi, neki lijekovi za sniženje krvnog pritiska, srčani ritam, antidepresivi i lijekovi protiv anksioznosti.

Egzotično voće kivi je proglašeno za super zdravu namirnicu u borbi protiv raznih bolesti nakon istraživanja koje su sproveli japanski naučnici.

Kivi je bogat antioksidansom polifenolom koga sadrži u mnogo većoj količini od narandži, mandarina ili jabuka, te samim tim ima blagotvorne efekte na zdravlje. Naučnici sa Univerziteta "Teikio" u Tokiju radili su istraživanje u kome su zaključili da polifenoli iz kivija imaju snažnu antioksidativnu aktivnost, a zbog specifične biološke aktivnosti štite srce i krvne sudove.

Kivi sprečava razvoj bolesti uzrokovanih oksidativnim stresom, kao i oštećenja uzrokovana bolestima poput arterioskleroze, srčanog zastoja, Alchajmera, raka i Parkinsove bolesti.