Zimnica je nešto što ćete koristiti tokom cijele godine, zato je veoma bitno da sve pripremite u sterilnim i čistim uslovima. Evo nekoliko korsinih savjeta: 

- Voće i povrće nemojte previše iskuhavati prije spremanja za zimnicu kako biste očuvali što više vrijednih sastojaka.

- Budite umjereni s dodavanjem sirćeta, konzervansa, šećera, soli i sl.

- U vašu zimnicu dodajte začine poput vlasca, bibera u zrnu, kopra, korijandera… kako biste osigurali ljekovita svojstva, ali i posebnu aromu.

- Prije zatvaranja staklenki, poklopac i rubove staklenke obavezno prebrišite alkoholom.

- Ukoliko staklenke punite vrućim sadržajem, pod staklenke stavite vlažnu krpu kako biste spriječili njihovo pucanje.

Svi koji pripremaju zimnicu sigurno već sve manje-više znaju, ali evo nekoliko savjeta za one koji će to tek da počnu, a i oni sa više staža mogu se podsjetiti:

- Uvijek birajte plodove zdravog, čvrstog i naravno prije svega kvalitetnog voća i povrća, te ukoliko su neki od plodova oštećeni svakako im odstranite takve dijelove.

- Staklenke u kojima ćete držati zimnicu dobro pregledajte i dobro operite vodom i deterdžentom (nemojte zaboraviti poklopce i zatvarače). Ako staklenke zatvarate zaštitnom folijom obvezno stavite dva sloja, a prije stavljanja potopite ih u alkohol.

- Vlažne i osunčane prostorije ubrzavaju kvarenje zimnice, stoga svakako vodite računa o tome da vam je prostor u kojem čuvate zimnicu taman, hladan i prozračan.

- Preporučuje se da povrće jakog mirisa ne držite s ostalom zimnicom kako ostala zimnica ne bi po njima poprimila miris te na taj način također ubrzala kvarenje.

- Prilikom punjenja staklenki dobro bi bilo ostaviti 2cm praznog prostora do poklopca

Zimnica, odnosno proizvodi koji se pripremaju kako bi se povrće sačuvalo za zimski period, vrlo često uključuje i produkte od paprike. Ovo je sasvim logično jer paprike u septembru ima u izobilju pa su i cijene vrlo povoljne.

Kako bi se velike količine plodova sačuvale i iskoristile, najbolje ih je zamrznuti, osušiti ili pak preraditi u salate koje će u zimskim mjesecima krasiti vašu trpezu.

Evo jednog prijedloga kako da pripremite barene paprike za zimnicu, a uskoro ćemo vam donijeti još zanimljivih ideja za slatku i slanu zimnicu: 

Barena paprika se priprema od jednake količine soli, esencije, ulja i šećera. Ukoliko se preliv za papriku pravi od 5 litara vode za pripremu je potrebno 200 grama soli, isto toliko esencije, ulja i šećera. Dodajte bibera po ukusu i list ili nekoliko listića celera.

Mesnate paprike operite i očistite od drški i sjemenja pa ih poredajte u šerpu. Kada poredate paprike, ukuhajte vodu u koju ste dodali so, esenciju i ulje pa vrelom tečnošću prelijte paprike. Ostavite da paprike ovako odstoje dok se ne ohlade, a kada budu potpuno hladne poredajte ih u tegle i zalijte preostalom tečnošću.

Veoma je važno da posebno tokom zimskih dana konzumirate dovoljno voća i povrća. Zato vam donosimo nekoliko savjeta kako da na pravilan način "lagerujete" voće i povrće.

Jabuke se ne „slažu“ sa ostalim vrstama voća jer ispuštaju etilen, jedinjenje iz klase ugljikovodonika, koji utiče na sazrijevanje voća. Ako ostavite jabuku da neko vrijeme stoji pored banane, banana će veoma brzo da pocrni. Ali nisu samo banane te koje „ne vole“ jabuke. Isto će se desiti i ako kivi, mango ili dinju ostavite neposredno pored jabuke. Voće će prebrzo da propadne.

Papriku, krastavac, tikvice, patlidžan i paradajz ne treba kupovati na veliko i stavljati u frižider. Prema riječima bečkog stručnjaka za ishranu, profesora Hademar Bankhofera, ove vrste povrća su veoma osjetljive na hladnoću. Zato, ukoliko želite da vaše povrće očuva prirodnu aromu, čuvajte ga na sobnoj temperaturi. Pogotovo paradajz može da postane bezukusan, a dok stoji u frižideru njemu se uništava likopen koji je jedan od jako hvaljenih sastojaka ovog povrća jer jača srce i krvotok i smanjuje rizik od dobijanja raka.

Bečki stručnjak savjetuje i da povrće ne kuhate predugo jer tako gubi najviše svojih hranjivih materija. Najbolji način pripreme je kuhanje na pari - čime će skoro svi vitamini i minerali u povrću da ostanu sačuvani. Povrće spremljeno na ovaj način ujedno je i najukusnije.

Luk je dio gotovo svakog jela, što znači da je sjeckanje istog neizbježna neprijatnost pripremanja hrane, a sve zbog bujice suza koje vam se pojave istog momenta kada ga zasiječete.

Kako biste se riješili suza stavite luk u zamrzivač 30 minuta prije nego što morate da počnete sa sjeckanjem. Hladnoća ce stvrdnuti sok u luku i tako spriječiti prskanje koje izaziva suze.

Ko rado jede svježu, mirisnu, braon koricu od hljeba, čini nešto dobro za svoje zdravlje, tvrdi bečki profesor Hademar Bankhofer.

Kada se hljeb peče u pećnici na 150 ili 180 stepeni i počne da dobija nježnu braon boju, tada kora hljeba sadrži supstance koje podstiču zdravlje i povrh svega nas održavaju mladim. To su melanoidini koji nastaju prilikom pečenja, prženja i restovanja, kada se ugljeni hidrati i bjelančevine stope.

U biohemiji se govori o reakciji zvanoj „Maillardova reakcija". Melanoidini su odgovorni kako za braon boju korice tako i za njen tipičan ukus. Melanoidini daju organizmu podršku prilikom izbacivanja otrova. Čim klice, virusi ili štetne materije iz okruženja dospiju u organizam, ove supstance u kori hljeba pomažu da se štetnih materija što prije oslobodimo.

Na njemačkom univerzitetu Minster, profesor Tomas Hofman otkrio je jedan specijalni melanoidin: pronil-lizin. To je posebna aktivna supstanca koja čovjekovom organizmu daje snagu da se bori protiv tzv. slobodnih radikala. Pošto nas slobodni radikali čine starim i bolesnim, korica hljeba definitivno štiti od bolesti i starenja, zaključuje Bankhofer.

Nakon ljetnih godišnjih odmora, već mnogi od vas počinju razmišljati šta, gdje i kako započeti prve pripreme za zimnicu. Od danas ćemo svakodnevno donositi korisne savjete, kao i mnoštvo prijedloga, ideja i načina koji vam mogu pomoći u pripremanju zimnice.

Ukoliko želite da dodatno ubrzate postupak pripreme zimnice, nabavite ekspres lonac. Priprema voća i povrća biće jednostavnija i lagodnija, a pri tom će biti očuvani svi korisni sastojci iz namirnica.

Vrijeme kuhanja u ekspres loncu: povrće (paprike, krastavac, paradajz) - 25 minuta, jabuke i kruške - 15 minuta, kupine, grožđe, borovnice - 8 minuta, breskve, šljive - 12 minuta.

Ako nemate ekspres lonac...

Dan prije nego što ćete kuhati zimnicu, operite voće i odstranite košpice, pa poslažite sve u veliku šerpu. Pospite šećerom, pokrijte krpom i ostavite da prenoći na hladnom mjestu (mjera je 500 g šećera na 1kg voća).

Za kuhanje džema sutradan vam neće biti potrebno duže od 45 minuta.

Vrlo je sladak, proizvodi se u seoskim kućanstvima, vrhunski kuhari sve više ga koriste u restoranima, može se naći na policama trgovina prehrambenih artikala, a naučnim istraživanjima je dokazano da je koristan u brojnim slučajevima. Riječ je o domaćem medu koji se sakuplja ručno u malim količinama i ima intenzivnu aromu. Industrijski med se, za razliku od domaćeg, proizvodi na velikim farmama pčela, a u pripremi se često miješa med s različitih ispaša, filtrira se i pasterizira na visokim temperaturama.

Budući da okus, boja i tekstura domaćeg meda ovise o sezoni i mjestu ispaše, a ne o aditivima ili načinu proizvodnje, prirodni je med vrlo cijenjen.

Nekad su nutricionisti med povezivali sa šećerom i smatrali da je jedina razlika viša kalorijska vrijednost meda (jedna kašika - oko 64 kalorije). Danas se, međutim, zna da je med vrlo zdrava hrana. On je neprestani izvor energije, a dokazano pomaže i sportašima, jer se pod njegovim utjecajem mišići brže oporave nakon napornog treninga. Med ima važnu ulogu i u prevenciji srčanih oboljenja: studija provedena na univerzitetu Illionois pokazala je da med usporava oksidaciju LDL holesterola, koji stvara naslage na arterijama. Prema svemu sudeći, čini se da tamne vrste meda poput onog od kestena ili kadulje sadrže isto toliko antioksidansa kao i sami plodovi, odnosno cvjetovi. Osim toga, ima i dokazano antimikrobno djelovanje.

Budući da sadrži i vrstu enzima koji proizvodi hidrogen peroksid, koji pak, usporava nastanak dentalnog plaka, može se koristiti i za prevenciju karijesa. 

 

Puno ljudi voli okus limunovog soka u jelima. Ali da li ste se ikad pitali kakve još dobre koristi možete imati od njega?

Limun je jeftino, lako dostupno voće, popularno zbog svojih kulinarskih i ljekovitih koristi. Koristi se kod pripreme raznih jela, torti i kolača, a i napitaka kao što je limunada i pića s okusom limuna. Također se može koristi za dekoriranje. Limunov sok sastoji se od oko 5% limunske kiseline koja daje kiselkasti okus limunu. Bogat je izvor vitamina C, kao i vitamina B, riboflavina te minerala poput kalcija, fosfora, magnezija, kao i proteina i ugljikohidrata.

Limunska voda je jako zdrava za piće, posebno kada se konzumira u jutarnjim satima.

Limun može pomoći kod puno probavnih smetnji ako se miješa s toplom vodom. Tu se uključuju problemi s mučninom, žgaravicom i parazitima. Zbog probavnih kvaliteta soka od limuna, simptomi probavnih smetnji kao što su žgaravica i nadutost lako nestaju. Limun djeluje i kao pročišćivač krvi te kao neka vrsta sredstva za čišćenje.

Konzumiranje također može izliječiti začepljenje. Čak zna pomoći i kod štucanja, ali kada se konzumira kao sok. Sok od limuna djeluje kao tonik na jetru i pomaže u probavljanju hrane tako pomažući jetri da proizvodi više žuči. To smanjuje količinu sluzi koje vaše tijelo proizvodi. 

Limun, kao prirodni antiseptik, može sudjelovati u liječenju problema vezanih za kožu. Limun je bogat vitaminom C koji povećava vašu ljepotu tako što pomlađuje kožu iznutra i tako naprimjer donosi sjaj vašem licu. Svakodnevna potrošnja limuna može napraviti veliku razliku u izgledu vaše kože. Djeluje kao lijek protiv starenja, a poznato je da može ukloniti bore i mitesere.

Limunska voda se koristi i u stomatologiji. Ako svježi sok od limuna primijenite na područje zubobolje, ona vam može pomoći u oslobađanju boli. Masaža limunskim sokom po desnima može zaustaviti krvarenje desnih. Također oslobađa od neugodnih mirisa i drugih problema vezanih uz desni.

Nemojte škrtariti tokom dana na obrocima jer ćete više kalorija pojesti kasnije navečer. Bez obzira koliko se kontrolirali tokom dana, vjerojatno ćete postati pretjerano gladni navečer, što je siguran način da se prejedete. A povrh svega, nemojte preskakati obroke! Jedite doručak svakog jutra. To održava šećer u krvi stabilnim i razine energije visokim. U stvari, istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu doručak imaju zdraviju težinu od onih koji ga preskaču.

Pijenje puno vode kao i jedenje voća pomoći će da se osjećate siti tokom dana. Uz to, žeđ je lako pomiješati s gladi.

Spavajte dovoljno. Bez da primijetite, jest ćete više kada ste umorni. Namirnice visoke u ugljikohidratima će vam dati energiju, ali ona će brzo nestati jer je tijelo umorno. Kada ste odmorni, imat ćete dovoljno energije i nećete imati toliku potrebu da stalno nešto jedete. Jedite po redovnom rasporedu. Ako zakasnite s ručkom, bit ćete previše gladni da možete kontrolirati šta i koliko jedete. Nikada ne bi trebali biti duže od pet sati bez hrane, trebali biste pojesti nešto svaka tri sata. To se može postići ubacivanjem zdravih međuobroka u dan ili jedući nekoliko mini obroka umjesto tri velika.

Jedite polako. Ovo nije novi koncept, sjetite se svih onih poznatih dijeta koje savjetuju temeljito žvakanje prije gutanja. Istraživanja su pokazala da je potrebno 12 ili više minuta kako bi do mozga stigao signal da jedemo kod ljudi normalne težine, a 20 ili više minuta kod pretilih osoba.

Obratite pažnju na razliku između osjećaja žudnje (od dosade, stresa, tuge) i stvarne gladi. Postoji velika razlika između ova dva osjećaja.

Sjednite i pojedite u miru. Time omogućavate tijelu i mozgu dovoljno vremena da postanete svjesni kada ste siti. Umjesto da koristite one ogromne tanjire i punite ih do ruba, prebacite se na manje tanjire. To će vam pomoći da obratite više pažnje na količinu i povećate svijest o hrani ispred vas. Stavite hranu na veliki tanjir i prebacite ju na manji. Tada otprilike možete vidjeti koliko ustvari pojedete.