Da bi se očuvale najbolje osobine i korisna svojstva maslinovog ulja, najbolje je dodati ga u jelo na samom kraju kuhanja, kako ne bi bilo dugo vremena podvrgnuto visokoj temperaturi.

Najmanje je korisno ako ga koristite za prženje hrane, pa ipak, čak i u toj varijanti, pokazalo se da se ono najmanje mijenja na visokim temperaturama u poređenju sa drugim uljima koja se koriste u domaćinstvu (suncokretovo, šafranovo, ulje od uljane repice).

Bogatstvo minerala, vitamina, složenih ugljenih hidrata, a prije svega proteina, svrstavaju mahunarke u red namirnica sa velikom nutritivnom vrijednošću.

Grah se s pravom naziva i biljno meso. jer osim cistina i metionina sadrži sve ostale aminokiseline. Zbog ovog svojstva odlično se kombinuje sa žitaricama kao što su ječam, pšenica, raž ili kukuruz. Zbog visokog sadržaja bjelančevina nije ga potrebno kombinovati sa mesom, ribom, mlijekom ili jajima.

Evo nekoliko razloga zbog čega bi grah trebalo da se nađe na trpezi bar jednom sedmično:

- Odličan je izvor bjelančevina pa se posebno preporučuje osobama koje u ishrani ne koriste namirnice životinjskog porijekla. Bogat je vitaminima i mineralima kao što su kalijum, magnezijum, željezo, cink, vitamin B kompleksa.

- Sadrži veliku količinu biljnih vlakana, posebno sirovih kao što je celuloza, tako da ubrzava prolazak hrane kroz digestivni trakt i tako djeluje preventivno protiv nastanka opstipacije, hemoroida, raka debelog crijeva.

- Rastvorljiva biljna vlakna povoljno utiču na snižavanje štetnog LDL holesterola i regulaciju šećera u krvi.

Prema preporukama SZO žitarice se nalaze na samoj osnovi piramide ishrane, što znači da je njihov udio u strukturi dnevnog obroka najveći. One su glavni izvor ugljenih hidrata ali snabdijevaju organizam i drugim važnim sastojcima kao što su biljna vlakna, vitamini i minerali.

Poslije pšenice, najčešće korištena žitarica u svijetu je riža. Pod terminom integralna podrazumijeva se ona riža kojoj je odstranjena plijeva ali je ostao omotač zrna. Upravo je omotač prava riznica vitamina i minerala. U njemu se nalazi velika količina vitamina B kompleksa koji djeluju umirujuće na nervni sistem. Od minerala zastupljeni su kalijum, kalcijum, silicijum, fosfor, magnezijum i željezo. Ovi minerali utiču na zdravlje kože, kose i zuba. Rafinisanjem se oni gotovo potpuno uništavaju, tako da u rafinisanoj riži preovladavaju ugljeni hidrati. Osim toga integralna riže je neuporedivo slađa, ukusnija i ima veću zasićujuću moć. Riža sadrži veliki procenat ugljenih hidrata, tako da ima i veliku energetsku vrijednost. Sto grama riže sadrži oko 340 kcal. Ovo se odnosi na obje vrste riže.

Riža je namirnica koju odlikuje laka svarljivost. pa se preporučuje osobama sa različitim zdravstvenim problemima kao što su gastritis, čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu kao i kod hiperaciditeta.

Riža je pogodna za pripremu i slatkih i slanih jela. S obzirom da se u ljetnim mjesecima često javlja dijareja, evo jednog recepta za njeno efikasno zaustavljanje.

Marokanska kuhinja je jedna od najrafiniranijih u sjevernoj Africi. Biti gost u marokanskoj kući izuzetan je doživljaj. Kako zbog ambijenta neobičnih unutarnjih dvorišta, u koja se stiže kroz prelijepe bijele hodnike, kojima se širi miris jasmina i žubor vode sa fontana, te atmosfere salona čiji su zidovi u boljim kućama prekriveni mozaicima, sa motivima arabeski, najrazličitijih boja.

Objed najčešće počinje nekom vrstom slane torte filovane piletinom ili guščijim mesom zvane pastilja, za kojom se poput "voza" nižu različita jela začinjena bogatim spektrom začina i nevjerovatnih aroma: jela od ribe začinjena korijanderom, pa tajin-jelo koje je dobilo naziv po poslužavniku u kojem se služi a koje je mješavina raznog povrća, zatim meshui-ovčetina na ražnju, pa kuskus i vazdušaste mekinje od žita kuhane na pari sa prelivom od mesa i povrća... Poslije duže, obavezne pauze dobićete kao desert voće ili slatki kuskus.

Svaki ručak završava se veoma jakim čajem od nane koji pomaže varenju ili preslatkim čajem od badema koji se toliko puta pretače iz fildžana u fildžan da se na kraju, kada se sipa u staklenu čašu, na površini čaja stvori bogata pjena. Marokanska kuhinja je raznolika u različitim oblastima zemlje.

Gwyneth Paltrow već nekoliko godina piše jako uspješan lifestyle blog Goop. Na tom blogu pored toga što dijeli savjete ženama kako balansirati obiteljski i profesionalni život, gdje fino jesti, kako se zabaviti i opustiti, savjete vezanu uz modu i održavanje zdravog tijela i duha, Gwyneth sa svojim čitateljima i dijeli svoju veliku strast prema kuhanju. Pa tako na Goopu možete naći i njezine omiljene recepte.

Gwyneth je ove godine izdala kuharicu My Fathers Daughter, a zamišljena je kao knjiga puna jednostavnih i finih recepata koji spajaju porodicu i zajednicu. Knjiga je trenutno snižena s 30 USD na 17,88 USD, a mi vam donosimo jedan od proslavljenih recepata njene mame za muffine s borovnicama.

Sastojci:

* 1/2 šoljice biljnog ulja
* 1/2 šoljice sojinog mlijeka
* 1/2 šoljice javorovog sirupa
* 1/4 šoljice soka od agave
* 1 šoljica bijelog brašna spelte
* 1 šoljica cjelovitog brašna spelte
* 2 čajne kašičice praška za pecivo
* 1/2 čajne kašičice soli
* 2 1/2 šoljice svježih borovnica

Postupak:
Zagrijte pećnicu na 190 stupnjeva. Pomješajte ulje, sojino mlijeko, sirup i sok u jednoj zdjeli, a u drugoj brašno, prašak za pecivo i so. Zatim umiješajte mokre sastojke u suhe i ubacite borovnice. Pečete dok muffini ne postanu zlatno smeđi i nož ne izlazi čist kad ga umočite u smjesu – to bi trebalo trajati oko 25 - 30 minuta. Poslužite toplo.

Ovaj kolačić sadrži 221 kaloriju, 10g masnoće, 32g ugljikohidrata, 2g vlakana i 3g proteina.

Ova tropska voćka se uglavnom povezuje sa vitaminom C, jer sok od jednog limuna može da zadovolji polovinu dnevnih potreba za ovim vitaminom.

Ostalih vitamina ima manje, a od minerala, sadrži najviše kalijuma. Sok od limuna pomaže jačanju zidova krvnih sudova, naročito onih malih, pa može pomoći u slučaju krvarenja iz nosa, ali takođe blagotvorno djeluje i kod proširenih vena i hemoroida. Takođe, pomaže u sprečavanju oksidacije LDL holesterola, pa je dobar kao prevencija od kardiovaskularnih oboljenja. Limun je bogat flavonoidima, antioksidantima, koji u kombinaciji sa velikom količinom vitamina C štite ćelije od oksidativnih procesa koji ubrzavaju starenje. U cjelini, može se reći da pomaže podizanju opšteg imuniteta organizma.

Iako se danas kukuruz koristi mnogo rjeđe nego ranije uzimajući u obzir činjenicu da je od žitarica u ishrani danas preovlađujuća pšenica, a da je sve veći broj ljudi netolerantan ili alergičan na pšenični gluten, kukuruz je svakako dobra namirnica koju treba uvrstiti u svakodnevni meni.

Zahvaljujući sadržaju skroba i dijetnih vlakana, kukuruz je dobar kod tegoba sa varenjem. Može da pomogne u neutralisanju želudačne kiseline, pa može koristiti osobama koje pate od gastritisa ili čira, a takođe je koristan za normalizaciju stolice (preporučuje se da se normalizuju učestale i rijetke stolice). Bogatstvo dijetnih vlakana čini kukuruz poželjnom namirnicom za one koji nastoje da snize nivo holesterola ili šećera u krvi. Kukuruz je dobar izvor provitamina A, vitamina B1, B5, folne kiseline, nijacina, vitamina C i vitamina E, dok od minerala sadrži najviše fosfora, kalijuma i magnezijuma. Zbog ove kombinacije B vitamina, koristan je za mozak.

U Japanu je tako reći narodni običaj da se ujutru popiju po četiri ili više čaša tople (mlake) vode. Nakon toga ne treba ništa jesti tokom 45 minuta.

Japanska tradicija smatra da ova procedura pomaže kod glavobolja, bolova u tijelu, poremećaja kardiovaskularnog sistema, artritisa, ubrzanog rada srca, masnoća u krvi, gastritisa, dijareje, hemoroida, dijabetesa, zatvora, očnih bolesti... Zagovornici ove prakse tvrde da se već nakon mjesec dana, u najvećem broju slučajeva, mogu vidjeti rezultati. Ako znamo da Japanci spadaju u trenutno najzdravije i najdugovječnije narode, ne bismo mogli tako olako reći da ova procedura nema smisla.

Proučavanje Univerziteta Hong Kong pokazalo je da gljiva reiši, poznata i kao Ganoderma lucidum, djeluje kao imunomodulator, tj. utiče na regulaciju imuniteta u smislu da ga pojačava kada je potrebno, a smanjuje kada to okolnosti zahtijevaju.

Ovo se pokazalo naročito dobrim kod autoimunih bolesti kao što je to reumatoidni artritis. Reumatoidni artritis je autoimuni poremećaj koji može da karakteriše hronična upala tkiva i organa, ali obično napada zglobove. Ovaj jak zapaljivi odgovor može da dovede do uništenja hrskavice i gubitka pokretljivosti. Triput je češći kod žena nego kod muškaraca. Istraživači Hong Kong univerziteta utvrdili su da je gljiva reiši doprinijela da se imuna reakcija kod reumatoidnog artritisa smanji, ili po riječima istraživača “reiši značajno smanjuje nekontrolisano umnožavanje fibroblasta (matičnih vezivnih ćelija) kod upale ovojnice zgloba.”

Alium, supstanca iz bijelog luka, podstiče imunitet, odnosno povećava aktivnost ćelija u borbi protiv raka.

Takođe, sprečava da kancerogene supstance uđu u ćelije i usporava razvoj tumora. Dialil sulfid, sastojak ulja bijelog luka, deaktivira kancerogene supstance u jetri. Istraživanja dovode u vezu bijeli luk, ali i crni luk, praziluk i vlašac, sa smanjenim rizikom od raka želuca i debelog crijeva. Vjeruje se da, između ostalog, bijeli luk pomaže u prevenciji raka želuca, zato što djeluje antibakterijski, odnosno djeluje protiv bakterije Helicobacter pylori, koja “stanuje” u želucu i za koju je dokazano da potpomaže pojavu raka u ovom organu.