Većina pušača nije ni svjesna važnosti ishrane. Zdrava ishrana je važna za svaku osobu, ali pušači naročito moraju da budu svjesni toga.Evo nekoliko savjeta kako da sami sebi pomognete:

- Pijte šest do osam čaša vode dnevno, to će vam pomoći da što prije očistite organizam od nikotina.

- Ne konzumirajte žestoka alkoholna pića, pivo i vino, kao i gazirane napitke, naročito one sa kofeinom.

- Ne pijte kafu ili to svedite na minimum, kako ne biste osjetili iskušenje da zapalite.

- Ne posjećujte jedno vrijeme kafiće i druge zadimljene prostore, koji će vas asocirati na pušenje.

- Ne preskačite obroke, naročito doručak.

- Prvih sedam dana izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, jer ljudi najčešće puše upravo nakon takvih obroka.

- Pijte jogurt i kiselo mlijeko.

- Povećajte unos B vitamina kroz žitarice, integralni hljeb ili pivski kvasac - to će vam pomoći da umirite živce za vrijeme odvikavanja.

Namirnice koje pomažu u odvikavanju od pušenja su, zapravo, namirnice koje utiču na povećanje baznosti organizma, kao što su: ovas, suho grožđe, badem, smokve, špinat, blitva, maslačak. Bazna hrana omogućava duže kruženje nikotina kroz organizam, pa samim tim smanjuje želju za pušenjem.

Na samo usvajanje željeta iz namirnica utiče i pravilna kombinacija različitih komponenata iz hrane. Evo nekoliko korisnih savjeta:

- Jedite sirovo povrće i voće bogato C vitaminom uz obrok koji sadrži željezo. Vitamin C znatno poboljšava asimilaciju željeza u organizmu.

- Upotreba svježe cijeđenih sokova prije jela takođe povećava sposobnost organizma da usvoji što veću količinu željeza.

- Mliječne produkte i druge namirnice bogate kalcijumom jedite odvojeno od namirnica bogatih željezom, jer kalcijum dokazano remeti asimilaciju željeza.

- Izbjegavajte upotrebu kofeinskih napitaka (kafa, crni i zeleni čaj), naročito nakon jela.

Istraživanje naučnika sa Kings koledža iz Londona pokazalo je da hranjive materije koje se nalaze u grožđu, zelenom čaju i kakaou mogu značajno smanjiti oštećenje moždanih ćelija koje na kraju vodi do Alchajmerove bolesti.

Vjeruje se da Alchajmerovu bolest izazivaju naslage ljepljivih bjelančevina koje se nazivaju "amiloidne naslage". Rezultati istraživačkog tima Volfson centra, koji je vodio dr Robert Vilijams, pokazali su da epikatehin, sastojak kojim ove namirnice obiluju, može omesti formiranje ovih naslaga i tako usporiti ili odložiti razvoj Alchajmerove bolesti. Interesantno je da je epikatehin jedan od rijetkih bioflavonoida koji mogu da prođu kroz krvno-moždanu barijeru (koja blokira prolazak mnogih supstanci) i da tako ostvari povoljan učinak na mozak.

Pročitajte savjete velikih kuhara koji će vam pomoći u vašim kulinarskim čarolijama:

Pivo umjesto brašna - Ako treba da pržite ribu, a ponestalo vam je brašna, lako ćete ga zamijeniti pivom. Prije nego što ribu spustite u tiganj s vrelim uljem, premažite je ili je umočite u pivo i vidjećete – biće veoma ukusna i hrskava.

Vazdušast omlet - Da bi omlet narastao i bio vazdušast, umutite prvo jedno jaje, pa ga spojite se kašikom pavlake. Postupak ponavljajte sve dok ne dobijete željenu količinu.

Začine sipajte kašikom - Začine u jelo koje kuhate nikada nemojte sipati direktno iz posude u kojima ih čuvate. Para od kuhanja jela ući će u posudu sa začinima i oni će izgubiti aromu i jačinu.

Šećer u pire - Stalno eksperimentišete, u pire dodajete mlijeko, margarin, maslac, razne začine, a nikako da dobijete taj savršen ukus. Tajna je u šećeru. Dodajte samo malo i pire će biti savršen.

Evo nekoliko sjajnih ideja kako da od hrane koja vam je preostala napravite novo jelo:

- Izmrvite keks koji već duže vremena stoji i zamrznite ga. Možete ga koristiti za posipanje voćnih salata i sladoleda.

- Pomiješajte preostali pire krompir sa sjeckanim lukom i narendanim sirom pa zapecite.

- Ostalo vam je skuhanih špageta? Dodajte im povrće izrezano na kockice i malo kupovnog dresinga, pa ćete dobiti jednostavnu i osvježavajuću salatu!

- Ako želite da ostaci vaše voćne pite imaju okus kao da je tek pečena, zamotajte je u foliju i ugrijte 10 minuta u rerni na 180C.

- Ne bacajte okrajke sira. Narendajte ih i zamrznite u zatvorenoj plastičnoj vrećici. Možete ih koristiti u bilo kojem receptu koji zahtijeva dodavanje narendanog sira.

- Ostatke govedine ili piletine koristite za pripremu jednostavnih pita, prženih jela, salata, sendviča, namaza ili filova za tortilje.

- Ostatke kobasice smrvite pa dodajte u tijesto za palačinke, vafle ili kukuruzne mafine.

- Kako bi od ostataka mesa napravili još jedno jelo, pomiješajte ga sa kuhanom rižom ili tjesteninom, konzervom krem supe, pavlakom, pola čaše mlijeka ili vode, pospite lukom u prahu i narendanim sirom i pecite na 175 stepeni dok se sir ne rastopi i dobije smeđu boju.

- Sačuvajte umak koji vam je preostao od pečenja mesa. Odlijte masnoću i zamrznite ga. Kasnije ga koristite kao pojačivač ukusa u drugim jelima.

Ako vam zafali začina, ne očajavajte. Jer u kuhinji sigurno imate uvijek neko "zamjensko bilje" koje će izvući situaciju.

Ako u kuhinji nemate bosiljak, poslužite se origanom. Vlašac daje specifičan ukus, ali dostojno će ga zamijeniti i mladi luk. Klinčići se mogu zamijeniti muškatnim oraščićem Seme komorača poslužiće u nedostatku anisa. Klinčići se mogu zamijeniti cimetom ili muškatnim oraščićem.

Origano umjesto čilija - Ako vam za pripremu jela nedostaje limun, dobro će ga "imitirati" crveno ili bijelo vinsko sirće. U nedostatku praha čilija gastrolozi predlažu miks origana, kumina i tabasca. Da biste napravili dobru kombinaciju pomiješajte pola kašičice origana, četvrtinu kašičice kumina i nekoliko kapi tabasca.

Korijander kao bosiljak - Neki kao odličnu zamjenu za svjež bosiljak navode korijandar. U nedostatku ruzmarina posegnite za majčinom dušicom.

Komorač - Ukus crvene paprike teško je zamijeniti, ali poslužiće crni biber. Ako vam za recept treba ljupčac, dobra zamjena je celer. U nedostatku kopra ukuse koji su njemu najbliži daju kumin i komorač. Umjesto muškatnog oraščića može da posluži cimet ili đumbir.

Kopriva sadrži znatnu količinu hlorofila, mineralnih soli (kalcijum, kalijum, fosfor, željezo), vitamina C i provitamina A. Osim toga, u njoj je mnogo flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno djeluju na naš organizam.

Često se primjenjuje zbog željeza kod malokrvnih osoba jer utiče na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Najčešća područja primjene danas su poboljšano mokrenje, reumatske tegobe i podsticanje lučenja mlijeka kod dojilja. Veliku primjenu ima i u kozmetici. Ekstrakt korijena nalazi se u proizvodima protiv opadanja kose.

Koprivu rijetko možete da nađete na jelovnicima, iako je riječ o ukusnoj namirnici koja može da se pripremi kuhana kao špinat ili isjeckana s jajima kao omlet. Može da se pripremi na mnogo načina kao i svako povrće. Mada je pita sa koprivom nešto izvanredno, u cijeloj Evropi je poznata supa od koprive, jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu.

Svakodnevno, putem urina, znoja i disanja mi izlučimo oko 2 litra vode! Zato je važno unijeti barem 1,5 litar ili više vode u toku dana.

Ostatak ćemo uglavnom unijeti sa hranom koja sadrži puno vode (voće, salate, supe...). Voda je od ogromnog značaja za normalno funkcionisanje organizma. Dobro vam je poznato da naš organizam sadrži oko 70% vode, a mozak čak i 90% vode, a i većina procesa u organizmu mogu da se odvijaju samo uz dovoljnu količinu vode.

Količinu vode koja se izbaci iz organizma potrebno je i nadoknaditi, a ako koristite dosta hrane slatkog ukusa, ugljenih hidrata, slanu hranu - ta potreba može biti i dosta veća. Imajte na umu još jednu stvar: voda se ne može nadoknaditi pijenjem kafe, crnog čaja, piva i gaziranih napitaka, jer su ovi napici diuretici, pa u krajnjem rezultatu izbace iz organizma više vode nego što je zapremina vode koju unesete sa njima.

Bogatstvo minerala, vitamina, složenih ugljenih hidrata, a prije svega proteina, svrstavaju mahunarke u red namirnica sa velikom nutritivnom vrijednošću.

Grah se s pravom naziva i biljno meso. jer osim cistina i metionina sadrži sve ostale aminokiseline. Zbog ovog svojstva odlično se kombinuje sa žitaricama kao što su ječam, pšenica, raž ili kukuruz. Zbog visokog sadržaja bjelančevina nije ga potrebno kombinovati sa mesom, ribom, mlijekom ili jajima.

Odličan je izvor bjelančevina pa se posebno preporučuje osobama koje u ishrani ne koriste namirnice životinjskog porijekla. Bogat je vitaminima i mineralima kao što su kalijum, magnezijum, željezo, cink, te vitamini B kompleksa. Sadrži veliku količinu biljnih vlakana, posebno sirovih kao što je celuloza tako da ubrzava prolazak hrane kroz digestivni trakt i tako djeluje preventivno protiv nastanka opstipacije, hemoroida, raka debelog crijeva. Rastvorljiva biljna vlakna povoljno utiču na snižavanje štetnog LDL holesterola i regulaciju šećera u krvi.

Osnovno pravilo glasi: smanjite unos zaslađenih napitaka! Umjesto jednog zaslađenog pića – popijte čašu vode: na ovaj način možete da izbjegnete da unesete čak i do 10 kašičica šećera dnevno manje!

Pijte iz visokih, uskih čaša!

Na ovaj način smanjićete broj tečnih kalorija, pa samim tim i povećanje tjelesne težine, i to bez držanja dijete. Ako koristite visoke, uske čaše umjesto širokih, popićete 25-30% manje soka, bezalkoholnih gaziranih napitaka, itd.

Ograničite unos alkohola!

Kada ne možete da izbjegnete alkohol, prvo popijte čašu vode, pa tek potom pređite na koktel, pivo, vino... Alkohol ima više kalorija po gramu (7) nego ugljeni hidrati (4) ili proteini (4). Takođe, alkohol vas navodi i na drugi „grijeh“ – grickanje nezdravih, slanih i masnih grickalica, prebogatih kalorijama i pogubnih za liniju.

Pijte zeleni čaj!

Neka istraživanja pokazuju da zeleni čaj može privremeno da ubrza metabolizam, odnosno sagorijevanje kalorija u organizmu. Za to su zaslužni katehini, fitohemikalije iz zelenog čaja. Zeleni čaj je bogat i drugim sastojcima koji blagotvorno djeluju na zdravlje.