Nakon trudnoće, majke puno brže mršaju ako doje svoje dijete. Produkcija majčinog mlijeka i samo dojenje troše puno dodatne energije, tako da dojilje brže gube dodatne kilograme iz trudnoće.

Pri tome je važno da se doji bar šest mjeseci. Gubljenje težine nakon poroda ide sporo, što je sasvim normalno. Zbog toga se za vrijeme dojenja ne bi trebale držati nikakve dijete. Jednostrana ishrana (kao što mnoge dijete preporučuju), te preveiliki tjelesni napori mogu negativno utjecati na kvalitet majčinog mlijeka. Ukoliko se šest mjeseci nakon poroda ne smanji bar malo težina majke, može se početi sa povećanim kretanjem i promjenama u ishrani.

Ako je prije trudnoće kilaža bila normalna, majka bi se nakon poroda trebala vratiti na nju. Žene koje u prvih šest mjeseci nakon poroda ne smršaju onoliko koliko su se u trudnoći udebljale, imaju veći rizik za dugoročne probleme sa težinom. Svaka sljedeća trudnoća povećava taj problem.

Naučnici Univerziteta California tvrde da pivo, kao namirnica sa najviše silicija u sebi, jača kosti. Što pivo ima više hmelja u sebi, to je bolje, naravno uz uslov da se pije u normalnim količinama.

Silicij je jedan od najvažnijih elemenata za kosti, jer je neophodan za gradnju kostiju i njihovo zdravlje. Iako se odavno zna da pivo od svih namirnica u sebi sadrži najveću količinu silicija, do sada se još nije istraživalo da li i kako pivo utiče na zravlje kostiju. Američki naučnici su proučavali 100 različitih vrsta piva, kao i sastojke koji se koriste u produkciji ovog pića. Omotač sjemena ječma ima u sebi najveću količinu silicija. Iako se ljuska ječma prilikom proizvodnje piva odstrani, ipak ekstrakcijom uđe dovoljno silicija u pivo.

Sljedeći izvor većih količina silicija predstavlja hmelj. Što je temperatura za vrijeme proizvodnje manja, to je veća količina silicija u pivu. Tamne vrste piva imaju, zbog načina proizvodnje male kočine silicija. Pšenica u sebi ima jako malo silicija tako da pšenično pivo nije dobar izvor ovog važnog elementa. Količina slicija u različitim vrstama piva se kretala između 6,4 i 56,5 miligrama po litru. Vrste piva koje u sebi imaju veći procenat ječma ili hmelja su i dobri liferanti silicija i tako mogu da budu određena vrsta zaštite protiv različitih bolesti kostiju, kao na primjer osteoporoze.

Ljekovita je, jestiva i korisna za opće stanje organizma. Još u Grčkoj koristila se za masažu protiv reumatskih bolova. Žara utječe na izmjenu tvari i u organizmu potiče izlučivanje probavnih sokova, te olakšava metabolizam masti.

Sadrži željezo, sumpor, kalcij, vitamine i mnoge druge sastojke, tako da je jedan od stalnih sastojaka kod čajnih mješavina.
Takođe liječi slabokrvnost, regulira probavu i čisti krv. Otklanja nesanicu i nervnu napetost, a uspješno se koristi kod gihta i reume.

Veliki je pomagač i prilikom izmokravanja kod bolesti srca i bubrega.

Kada jedemo hranu bogatu ugljikohidratima, tijelo dio iskoristi za energiju koja mu je potrebna, a višak pohranjuje u masne ćelije i čuva za poslije.

Voditeljica istraživanja Sheila West objašnjava da se kod takve prehrane stvaraju trigliceridi u krvi, a ako jedemo previše, tada oni mogu uzrokovati bolesti srca. 'Shvatili smo da dodavanje začina u masnija jela smanjuje nivo triglicerida u krvi za 30 posto', rekla je doktorica Sheila West i dodala da su u jela ispitanicima dodavali začine poput curryja i cimeta. Kontrolna jela bila su identična, ali nisu imala začine. Istraživački tim ispitanicima je svakih pola sata pregledavao krv i pokazalo se da jela sa začinima poput ružmarina, origana, cimeta, crnog bibera, bijelog luka i paprike smanjuju nivo triglicerida u krvi. Razlog tome je što ovi začini imaju antioksidantsko djelovanje koje se u krvi povećalo za 13 posto, a nivo inzulina pala je za 20 posto. Naučnici smatraju da do dvije kašike začina neće štetno utjecati na želudac, što je potvrdilo i ovo istraživanje, a planiraju napraviti novu studiju da vide ima li jednako dobrih rezultata s manjom količinom.

Dukat mliječna industrija, pod okriljem humanitarnog projekta „Mliječni put dobrote“, upriličila je tradicionalnu ramazansku donaciju narodnim kuhinjama Merhameta u Tuzli, Bihaću, Jablanici i Sarajevu. „Sretni smo što smo u danima ramazana, brojnim korisnicima javnih kuhinja širom BiH, ponudili zdrav, svjež i ukusan mliječni proizvod. Najugroženiji članovi našeg društva najčešće ovise od dobre volje drugih i važno je brinuti za njih, stoga ćemo i u budućnosti djelovati društveno odgovorno,“ istakla je Jasenka Poturović, marketing asistentica Dukat mljekare d.o.o. Gradačac.

Zahvaljujući izvrsnoj saradnji s humanitarnim ustanovama širom Bosne i Hercegovine „Mliječni put dobrote“ se sa mnogo uspjeha realizuje od 2007. godine. „Donacije poput Dukatove su od velikog značaja. Zahvalni smo jer ćemo na taj način našim korisnicima, kojih je iz dana u dan sve više, priuštiti obilniji i kvalitetniji obrok te iftar za postače“, kazao je Munib Bujak, direktor regionalnog odbora „Merhameta“ iz Sarajeva.

Dukat mljekara d.o.o Gradačac sastavni je dio Dukat mliječne industrije i Lactalis grupe, najsnažnije mliječne grupacije u svijetu.

Lubenica je bogat izvor hranjivih tvari koje štite srce, poput vitamina C i karotenoidnog fitonutrijenta, likopena, koji im također daje karakterističnu crvenkasto-roza boju.

Likopen, uz beta-karoten i vitamin A, pruža snažnu antioksidativnu zaštitu od oštećenja na ćelijskim strukturama uzrokovanim slobodnim radikalima. Idealna je namirnica za najzdraviji način prehrane ne samo zato što je visoko hranjiva i odličnog okusa, nego i zato što ima malo kalorija: jedna šoljica lubenice sadržava samo 49 kalorija. Bogata je vodom pa osvježava, ali i zadovoljava apetit.

Lubenica je dobar izvor magnezija i kalija, dvaju minerala za koje je poznato da pomažu uravnotežiti krvni pritisak, kao i vrlo dobar izvor vitamina B6, koji pomaže u održanju odgovarajuće razine homocisteina. U azijskoj se medicini tradicionalno koriste za čišćenje bubrega, ali i u druge medicinske svrhe.

Limun je toliko djelotvoran da u raznim situacijama može zamijeniti neka od tvorničkih sredstava za čišćenje iz uobičajenog kuhinjskog arsenala.

Učinkovit protiv bakterija - hemičari pripisuju to svojstvo jakoj limunovoj kiselini koja ubija bakterije i odmašćuje površine, ostavljajući im uz to ugodan miris. Limun je poznat i kao sredstvo za ličnu higijenu, jer višeminutno grgljanje svježe limunade ubija bakterije u usnoj šupljini i uklanja neugodan zadah.

Limun je idealan za osvježenje kuhinjske daske za rezanje koja je nezaobilazna kod spremanja većine jela.

Iscijedite pola limuna po njenoj površini i pustite da stoji desetak minuta. Drvena daska izvrsno će upiti limun, a rezultate ćete vidjeti i ako sokom premažete plastičnu dasku. Limunov će sok razrijediti masne mrlje i olakšati njihovo uklanjanje krpom.

Limun umjesto sapuna - površine od mjedi, bakra i hroma ne obrađujte sintetskim hemikalijama, već limunovom polovicom. Limunska kiselina probija se kroz mineralne naslage i olakšava njihovo odstranjivanje krpom. Još je djelotvornije ako na polovicu limuna prije struganja nanesete sol, jer će sjaj tada biti jači. 

Kada ostanete bez deterdženta za pranje suđa, uzmite pola limuna i po unutrašnjoj strani naspite sodu bikarbonu. Potom s limunovom polovicom ribajte posuđe.

Najbolji način za odmrzavanje zamrznute hrane jeste na jednoj od otvorenih polica u frižideru i u originalnoj ambalaži.

Za odmrzavanje 500 g crvenog mesa potrebno je osam do devet sati, a za 500 g mesa peradi tri do četiri sata.

Odmrzavanje paketa od 500 g voća traje šest do osam sati. Da biste brže odmrznuli meso ili ribu, uronite ih u hladnu vodu (u plastičnoj vrećici). Odmrznut će se otprilike osam puta brže nego u frižideru. Neke se namirnice mogu sigurno odmrzavati na sobnoj temperaturi: voće se odmrzava dva do četiri sata, hljeb tri do četiri sata, a kolači i sendviči dva do četiri sata. Još je brži način odmrzavanja raspakirati namirnicu i staviti je u mikrovalnu pećnicu podešenu na malu snagu ili odmrzavanje. Nakon odmrzavanja, odmah upotrijebite hranu. Nemojte ponovo zamrzavati odmrznutu hranu!

Sendvič je počeo da se upotrebljava u XVIII vijeku i pripreman je za pionira brze kuhinje Engleza Džona Montegjua, vojvodu od Sendviča.

Vojvoda je često sjedio za kartaškim stolom, pa da ne bi napuštao igru, kada ogladni, njegov kuhar je pronašao za njega ovaj obrok sa više namirnica na jednom komadu hljeba.

Sarajevski iftar započinje ledenim šerbetom (šerbe se pravi od đulbešećer ruže i služi sa ledom), a nastavlja slatkim od trešanja ili naranči, travničkim sirom i bademli kolačem po izboru domaćice.

Glavno jelo započinje čorbom i topom, nastavlja se bamijom i finim ćevapom sa slatkim od dunja, zeljanicom, ekmek kadaifom sa kajmakom, šarenom dolmom, studenom jalandži-dolmom, toplom džanecijom, bijelim pilavom, rumenim hošaf-kompotom, a sve završava nargilom, cibucima i kahvom.

Pa ako želite nastaviti tradiciju naših predaka isprobajte pravi sarajevski iftar.