Simptomi se javljaju najprije na tkivima sa najbržom proliferacijom kao što su koža, sluznica usne šupljine, probavnog trakta, kosa, koštana srž, te cijeli niz drugih sistema organizma.

Simptomi deficita u prehrani mogu biti: slaba koncentracija, trnci u ekstremitetima, slabost, ubrzan rad srca, začepljenost ili zatvor stolice, mišićna osjetljivost i bol, neke kožne promjene, anemija, oštećenja sluznice usana i jezika, proljevi, depresija, problemi s vidom, krvarenja po koži, akne, krvarenje iz desni, krhki nokti, osjetljiva kosa, itd.

Holesterol, kojeg često spominjemo kao krivca za mnoge naše probleme je mastima slična supstanca koja se normalno nalazi u svim dijelovima tijela, te ga tijelo treba da bi normalno funkcioniralo.

Prehrana kojoj biste trebali pokloniti više pažnje kako biste popravili holesterol:

- od mesa se preporučuje riba, perad, teletina te povećana količina hrane bogate tzv. dugim nitima, kao što su jabuke, citrusi, zob, ječam, mahunarke, mrkva, jagode, mekinje, te općenito voće i povrće.

- od ulja se preporučuje maslinovo ulje, bučino te suncokretovo ulje.

- osim toga, korisno je svemu tome dodati antioksidanse u obliku vitamina C i E, beta-karoten te ako se utvrdi manjak i određene minerale. Svakako važan korak u smanjenju holesterola jeste i smanjenje tjelesne mase. To se postiže ne samo spomenutom prehranom nego i odgovarajućom fizičkom aktivnosti.

Stres mijenja način na koji tijelo koristi i upija hranjive tvari. Važno je da tijelo dobije sve hranjive tvari koje treba naš metabolizam i zato treba jesti pravilno.

Naime, ono što jedete može potaknuti ili olakšati stres, pomoći ili odmoći tijelu u odgovoru na njega. Treba jesti hranu koja smiruje, a ne onu koja pogoršava stres. Kad ste pod stresom, neki se hranjivi sastojci troše puno brže, te su vašem organizmu potrebne dodatne količine potrošenih tvari.

Dok ste pod stresom, tijelo treba više vitamina C i cinka nego inače. Čaša narančina soka dat će dodatnu količinu tog vitamina i ugodno vas razbuditi. Hrana iz mora je bogata cinkom. Iako možete piti i druge napitke, voda je najbolja jer ne sadrži šećer ili kofein, koji mogu pojačati razine stresa.

Zadržite se na jednoj šoljici kafe, a ostatak dana izbjegavate sve što sadrži kofein. Previše kofeina pomaže stresu, te smanjuje apsorpciju minerala iz hrane. Odolite slatkišima. Pod stresom tijelo proizvodi stresne hormone koji tjeraju mozak na proizvodnju tvari koja potiče želju za šećerom.

Lutein je antioksidant iz skupine karotenoida, žutog pigmenta. Iako se ne može ubrojati u vitamine, lutein je u prehrani od esencijalne važnosti za normalan vid. Oči su izložene djelovanju svjetla i ultraljubičastog zračenja sunca koji mogu izazvati različita oštećenja.

Lutein koji se nalazi u različitim strukturama oka, štiti ih upravo od takvih oštećenja. Lutein se nalazi u žumanjku jajeta, u brojnom povrću i biljkama uključujući crvenu papriku, špinat, leća, karfiol.

Lutein daje boju povrću i voću. Može smanjiti staračku slabovidnost, koja postupno dovodi do gubitka centralnog vida. Staračka slabovidnost ili staračka degeneracija žute pjege uzrokovana je nepopravljivim oštećenjem mrežnice. Lutein vjerojatno sprječava oksidativno oštećenje ćelija mrežnice.

Brusnici i proizvodima koji je sadržavaju pripisuju se mnogobrojna ljekovita svojstva. Crvene bobice su najsnažniji antioksidant među sličnim voćem.

Brusnica obiluje sastojcima koji ublažavaju infekcije, te smanjuje učestalost njihove pojave. Ona sprječava vezivanje bakterija za stjenku mjehura, čime olakšava njihovo izbacivanje iz organizma te smanjuje broj bakterija u urinu. Uspoređivanje raznih sokova pokazuje da je brusnica jedino voće koje ima sličan učinak. S obzirom na vrlo snažno antioksidativno djelovanje zbog velikog sadržaja polifenola u brusnici, postoji mnoštvo naznaka da te tvari pomažu u zaštiti od raka i mnogih zdravstvenih problema.

Različiti životni stilovi podrazumijevaju i različite prehrambene navike, ali kako god postoje nekoliko osnovnih pravila zdrave i uravnotežene prehrane, a evo i kojih:

- dan započnite sa porcijom svježeg sezonskog voća                    

- koncentrirane bjelančevine (meso, perad, riba) ne konzumirajte u istom obroku s koncentriranim ugljikohidratima (tjestenina, riža, krompir), te iste jedite uz porciju salate                                                                                             

- zadnji obrok jedite 3-4 sata prije spavanja

- pijte veću količinu vode dnevno (2-3 litre)

- jedite po mogućnosti svježu sezonsku hranu iz našeg podneblja

- jedite ribu najmanje dva puta sedmično jer je lako probavljiva i bogat je izvor nezasićenih masnih kiselina, esencijalnih masti, te minerala i vitamina.

- u pripremanju jela valja koristiti tzv. hladno prešana ulja, kao što je maslinovo, suncokretovo, sojino ulje

- konzumirajte od obranog mlijeka svježi kravlji sir, jogurt, kefir…

- svakodnevno dopunski konzumirajte sugerirane doze vitamina C,E, kompleks B vitamina te minerala i oligo-elemenata.

Mnogi će u potrazi za kulinarskim užitcima isprobati razne vrste hrane, ali znajte da neke od njih mogu biti opasne, pa čak i smrtonosne. Evo samo nekih:

Durian voće je voće koje raste u jugoistočnoj Aziji. Težine je 2-3 kilograma i oni koji su ga probali kažu da ima božanstven okus, ali većini je ipak odbojan zbog izuzetno neugodnog mirisa. U kombinaciji sa alkoholnim pićem može dovesti do oštećenja jetre i teškog trovanja alkoholom jer sadrži tvar koja ometa sposobnost jetre da razgrađuje alkohol.

Srebrno-prugasta blaasop riba se smatra delikatesom u nekim lukama na Indijskom oceanu, ali sadrži otrovne tvari u jetri i koži koji mogu izazvati kobnu paralizu mišića i disanja.

Ackee je nacionalno voće Jamajke. Kad se bere prije nego što dozrije sadrži hipoglicin koji uzrokuje pad šećera u krvi i to samo nekoliko sati nakon konzumiranja. Izraz ˝casu marzu˝ na sardinijskom znači upravo pljesnivi sir. To nije samo stari i vrlo smrdljivi sir, već je i ilegalan u mnogim mjestima. Casu marzu je vrsta bijelog sira rađena od Pecorino Sardo sira u kojeg se dodaju ličinke crva veličine 1,2 cm. Tradicija nalaže da se sir konzumira skupa s ličinkama. Sardinijanci tvrde kako ga one čine kremastim i vrlo ukusnim. Ovaj sir se poprilično konzumira na Sardijini, premda ne javno. Naime, ličinke mogu preživjeti u želucu i napraviti popriličnu štetu pokušavajući prorovati želučane stjenke.

Iako se uzgaja od davnih vremena, nutritivna vrijednost raštike tek je nedavno prepoznata. Znanstvena su istraživanja pokazala da biljke iz porodice krstašica sadržavaju najveće koncentracije tvari sa sumporom koje blagotvorno djeluju na zdravlje. Naime, sadržavaju glukozinolate i metil cistein sulfokside koji povećavaju sposobnost jetre da proizvodi enzime koji neutraliziraju potencijalno toksične tvari. Raštika je izvanredan izvor snažnih antioksidansa luteina i zeaksantina. Ako želiš povećati unos kalcija, raštika je jedna od najbogatijih biljaka ovim mineralom. S obzirom na to da kuhana raštika sadržava svega 49 kalorija po obroku, idealna je namirnica za održavanje tjelesne mase.

Boja voća i povrća bila je značajan pokazatelj našim precima, jer su na taj način mogli prepoznati zreli plod, koji je zbog većeg sadržaja šećera slađi od nezrelog, te osigurava više energije i lakše je probavljiv. Prema Ayurvedskoj filozofiji prehrane, u svakom obroku trebaju biti zastupljene barem četiri boje. Imamo li na umu činjenicu da moderna znanost tek sada objašnjava mehanizme djelovanja pigmenata – nosilaca boje u hrani, moramo priznati da su drevne civilizacije postavile ispravna pravila bez korištenja skupe opreme i laboratorija. Uživajući u spektru namirnica najrazličitijih boja, ujedno uživamo u spektru različitih fitokemikalija s blagotvornim djelovanjem na zdravlje. Klorofil daje zeleni pigment, rajčica i lubenica su crvene boje zbog likopena, kukuruz je žut od ksantofila. Borovnica je plava zbog antocijana, mrkva i marelica su narančaste zahvaljujući beta-karotenu. Stoga je, kako zbog zdravstvenih, tako i zbog estetskih razloga izazov za svakog kuhara, profesionalca i amatera, očuvati šarenilo i privlačnost ovih značajnih molekula tijekom kulinarske obrade.

Natrijev fluorid u vodi za piće ipak nije toliko koristan za zube koliko nas uvjeravaju stomatolozi. U vodovodima širom svijeta dodaje se ovog fluorovog spoja u količinama između 0,7 i 1,2 miligrama po litri, no prema novim istraživanjima gornja je granica postavljena previsoko Zbog prevelikih količina fluorida, na zubima djece i tinejdžera nastaju mrlje ili pruge, objavili su znanstvenici po završetku studije, koju je financirala američka vlada. Čak je 40 posto američke djece i mladih zahvaćeno ovom pojavom koju uzrokuje fluorid, donedavno hvaljen kao veliki zaštitnik od karijesa. Iz tog razloga, vlasti Sjedinjenih Država donijele su odluku da se količina fluorida ograniči na 0,7 miligrama po litri vode. Stručnjaci i dalje tvrde da je voda obogaćena fluoridom povoljna po zdravlje zubi te da od nje imaju koristi svi koji piju vodu iz vodovoda. No, problem je u pronalasku optimalnog udjela ovog spoja u vodi. Otkako je 1939. uvedeno obogaćivanje vode kemikalijama koje sadrže mineral fluor, spojevi fluora proširili su se na brojne proizvode, uključujući zubne paste, vodice za usta, dodatke prehrani i zubarske proizvode kao što su plombe. Kad se sve zbroji, djeca i mladi danas su izloženi prevelikoj količini florida te bolesti zvanoj fluoroza, koja može naškoditi zubima u fazi razvoja.