Suznih očiju većina kuhara odbacuje koru i vanjske slojeve luka, no nutricionisti upozoravaju da na taj način bacamo važne hranjive tvari.

Skupina španjolskih i britanskih stručnjaka testirala je supstance iz svakog dijela luka, uključujući koru, vanjske slojeve, korijen i stabljike. Zanimali su ih mogući načini korištenja svakog dijela, uključujući i onog koji smatramo otpadom.

Zaključili su da smeđa kora luka sadrži mnogo vlakana (prvenstveno netopiva vlakna i flavonoide (metabolite biljaka s medicinskom svojstvima). Dva vanjska sloja luka također sadrže vlakna i flavonoide. "Konzumacija vlakana smanjuje rizik od krvožilnih bolesti, želučano-probavnih tegoba, raka debelog crijeva, dijabetesa tipa 2 i pretilosti", tvrdi Vanesa Benitez, s Autonomnog Univerziteta u Madridu. Fenoli pomažu spriječiti bolesti srca, a također štite od raka. Trebali bi dakle koristiti sve dijelove luka, jer su izvor fruktana i sumpornih spojeva. Fruktani su probiotici, što znači da štite naše zdravlje selektivno stimulirajući rast dobrih bakterija u našim crijevima. Sumporni spojevi smanjuju nakupljanje trombocita te na taj način poboljšavaju krvotok i kardiovaskularno zdravlje, općenito govoreći.

Važnost masnih kiselina naučnici su shvatili tek u zadnjih 80 godina. Prvi uočljivi simptomi njihove deficijencije su guljenje kože, zadržavanje vode u tkivima, poremećaji u razmnožavanju i plodnosti te poremećaji u rastu.

Masti, ugljikohidrati, proteini i voda su makroelementi prehrane koji se moraju unositi u organizam budući da se iz njih stvaraju ćelije i tkiva tijela, a i energija za njegov rad i život. Naime, 1927. godine naučnici Evans i Burr u svom su eksperimentu pokazali da životinje hranjene prehranom bez masnoća obolijevaju od nepravilnosti u rastu i reproduktivnim funkcijama. Saznanje da su masti važne za život navelo je naučnike na pomisao da se u mastima nalazi sastojak važan za život te su mu dali ime vitamin F. Godine 1929. Evans i Burr nalaze i demonstriraju da je sastojak masti neophodan za život i zdravlje u mastima linoleična kiselina.

Ljeto je idealno vrijeme za kombinacije laganijih namirnica, a mi vam donosimo prijedloge nekih od najboljih.

Sok od naranče i zobena kaša

Kombinacija ove dvije namirnice dokazano sprječava srčane udare i dvostruko bolje čisti arterije nego ove dvije namirnice zasebno. Obje sadrže fenole koji stabiliziraju holesterol.

Jabuke i crveno vino

Jabuke sadržavaju protuupalni flavonoid kvercetin, a crveno vino flavonoid katehin. Zajedno ometaju stvaranje krvnih ugrušaka i poboljšavaju cirkulaciju.

Borovnice i grožđe

Obje namirnice pršte antioksidantima no kako im se sezone ne poklapaju treba ih smrznuti i konzumirati u miksu s jogurtom.

Orašasti plodovi, sjemenje i suho voće

Nutricionistkinja Lauren Talbot ističe da su orašasti plodovi i sjemenke puni proteina i sadrže malo vode pa je probava lakša nego inače.

Istraživanja pokazuju da određena hrana može naglo postati zdravija ako se jede zajedno s nekom drugom. Novi dokazi pokazuju da određene kombinacije namirnica nude daleko veće koristi nego što bi to mogle ijedna od njih zasebno. Epidemiolog David R. Jacobs ovaj fenomen naziva "sinergija hrane". Pročitajte kombinacije koje snažno povećavaju apsorpciju poželjnih elemenata i istjeruju nepoželjne iz našeg tijela.

1. Špinat i cvekla - Nutricionistkinja Joanne Larsen ističe da je tamnozeleno lisnato povrće poput špinata i kelja najbolje jesti u kombinaciji s drugim povrćem bogatim C vitaminom poput cvekle jer se apsorpcija željeza poboljšava uz vitamin C.

2. Paradajz i maslinovo ulje - Po glavi stanovnika Grci jedu više maslinovog ulja i paradajza nego iko drugi pa ne čudi da imaju zavidnu dužinu života. Paradajz je bogat antioksidantom likopenom koji dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. A kako je likopen topljiv u masti kombiniranje paradajza sa zdravim mastima poput maslinovog ulja poboljšava apsorpciju likopena.

3. Govedina i mrkva - Vitamin A iz mrkve najbolje se apsorbira u kombinaciji s proteinima. Osim toga govedina donosi dodatnu dozu cinka koji osnažuje imunološki sistem.

4. Zeleni čaj i limun - Zeleni čaj potiče metabolizam, a kad ga pijete s limunom tijelo prima 13 puta više antioksidanata nego kad ga pijete samog.

5. Bijeli luk i riba - Riblje ulje koje smanjuje holesterol i sastojci bijelog luka koji koriste srcu u kombinaciji djeluju kao antiupalna terapija.

Osobe koje konzumiraju više od 100 grama mesa dnevno imaju povećan rizik za niz bolesti uključujući i najveći rizik za razvoj katarakte oka.

Prema istraživanju provedenom na Univerzitetu Oxford, niži unos mesa i viši unos povrća može pomoći u smanjenju rizika za razvoj katarakte. Za potrebe istraživanja je, u razdoblju između 1993. i 1999. godine, preko 27000 osoba ispunilo dnevnik prehrane. Potom su od razdoblja 2008. do 2009. pregledavani njihovi medicinski podaci prilikom čega je utvrđeno da se kod njih 1500 razvila katarakta. Najveći rizik za razvoj spomenute bolesti uočen je među osobama koje konzumiraju više od 100 grama mesa dnevno. Osobe koje su konzumirale umjerene količine mesa imali su svega nešto niži rizik, dok su osobe koje su konzumirale ribu imale za 15% manji rizik za razvoj katarakte u odnosu na osobe koje su konzumirale velike količine mesa.

Najmanji rizik uočen je među vegetarijancima i veganima, vegetarijanci su imali 30, a vegani 40% manji rizik za razvoj katarakte.

Iako se meso govedine svrstava u crveno meso, pripremom obroka krte junetine ili govedine s povrćem, dobija se nutritivno visokovrijedan i za zdravlje vrlo koristan obrok.

Meso je prije svega odličan izvor proteina neophodnih za funkcioniranje našeg organizma. Vitamini B kompleksa, osobito B12 i B6 imaju vrlo povoljno djelovanje na zdravlje kardiovaskularnog sistema. U složenim procesima metabolizma pretvaraju štetnu molekulu homocistein u bezopasan oblik. Homocistein je rizičan faktor za srčani i moždani udar, a prema najnovijim istraživanjima i za osteoporozu. Žene koje imaju nedostatak vitamina B12, češće obolijevaju od osteoporoze od onih u čijem je organizmu vitamin u optimalnim količinama. Konzumiranje govedine ili junetine može utjecati na spriječavanje pojave raka debelog crijeva zahvaljujući izvrsnim mikronutrijentima: selenu, cinku i vitaminu B12. Selen je sastavni dio enzima glutation peroksidaze koji sudjeluje u procesima ublažavanja upalnih procesa kao što su astma ili reumatoidni artritis. Meso junetine i govedine, zahvaljujući izvrsnom mineralnom sastavu, može pomoći u jačanju imunološkog sistema i spriječavanju oštećenja krvnih žila koje doprinose aterosklerozi.

Grašak je iznimno vrijedna namirnica zahvaljujući raznolikosti svojih sastojaka. Ima samo sebi svojstvenu strukturu, sadrži puno više kalorija, ugljikohidrata, proteina i vlakana od bilo kojeg drugog svježeg povrća.

Dakle, ima manje vode: 80% umjesto 90 %. Što se tiče energije koju daje, to je 60 kcal u kuhanom obliku ili 80 kcal u sirovom obliku na 100 g. Mladi grašak ima vrlo slatke ugljikohidrate (saharozu, fruktozu i glukozu), koji se, kada grašak kompletno dozrije, pretvore skoro 80% u škrob.

Grašak ima 3 do 5 puta više proteina od ostalog svježeg povrća: 5% u kuhanom obliku, 6,5% u sirovom obliku i vrlo je bogat vlaknima (6%). Obiluje proteinima i ugljikohidratima, ali je siromašan mastima. Grašak je dobar izvor vitamina A, C i B9. Svjež ili zaleđen, sadrži tijamin (vitamin B1) i željezo. Također, bogat je vlaknima topljivima u vodi, koji su važni za zdravlje crijeva, a vežući se sa holesterolom olakšavaju njegovo lučenje. Vlakna u grašku osiguravaju stalni priljev energije usporavajući porast glukoze u krvi. Grašak je i povrće najbogatije tijaminom (vitaminom B1). Taj vitamin je važan za proizvodnju naše energije, za dobar rad živaca i za metabolizam (izmjena tvari u tijelu) ugljikohidrata.

Ono što je najvažnije jest da jedna šaka tikvinih sjemenki zadovoljava pola dnevnih potreba odrasle osobe za aminokiselinama, a vaš će organizam opskrbiti i važnim vitaminima i mineralima.

Usto, tikvine sjemenke nisu tako masne kao orašasti plodovi poput badema, lješnjaka ili oraha, a ipak imaju omega-3 masne kiseline.

Tikvine sjemenke su, uz laneno sjeme, definitivno jedan od najboljih izvora omega-3 masnih kiselina, koje su neophodne za mnoge tjelesne funkcije - dobar vid, sposobnost učenja i pamćenja, koordinaciju, dobro raspoloženje... Sjemenke tikve imaju skoro deset puta veću hranjivu vrijednost od mesa tikve, a čine 10% ukupne težine ploda.

Kumkvat potječe iz Kine. Ime mu dolazi od riječi „kam quat", iz kineskog kantonskog narječja, što znači „zlatna naranča". Kumkvati imaju sve kvalitete karakteristične za agrume: bogati su vitaminom C, karotenima i drugim antioksidansima.

Lako ih se žvaće, a kako su bogati vlaknima od velike su pomoći u borbi protiv konstipacije (zatvora). Kumkvat sadrži: vodu, ugljikohidrate, vlakna, kalij, magnezij, fosfor, kalcij, željezo, vitamine A, B, C, karotene. Poput ostalih agruma, kumkvat jača imunitet te podiže otpornost organizma na bolesti poput sezonske gripe, respiratornih viroza i prehlada. Naučnici  ističu da se redovnom konzumacijom citrusa, a posebno kumkvata koji žvakanjem u usnu šupljinu polako otpušta svoje hranjive tvari, može spriječiti rak usta, ždrijela, jednjaka i želuca. Citrusi mogu i smanjiti pretkancerozne lezije (oštećenja) usne šupljine i obnoviti radnu sposobnost normalnih ćelija. Zbog svojih ugodnih aroma i svježeg aromatičnog mirisa, kumkvat je također izvanredan borac protiv lošeg zadaha iz usta.

Na vrhu piramide zdravih namirnica su i dalje žitarice. A na vrhu piramide žitarica, tu je amaranth - izvanredan izvor dijetalnih vlakana, proteina, minerala, prije svega željeza, magnezija, fosfora, bakra i mangana.

Amaranth se u većini zemalja konzumira kao žitarica - njegove se sjemenke mogu kuhati, ali služe i prerađene za proizvodnju ulja, žitnih pahuljica i brašna. Upravo su sjemenke najzdraviji dio biljke, jer su bogat izvor dijetalnih vlakana proteina te minerala, prije svega željeza, magnezija, fosfora, bakra i mangana. Osim toga, nutricionisti neprestano naglašavaju kako sitno blijedožuto zrnje amarantha sadrži gotovo dvaput više kalcija od mlijeka i triput više vlakana od pšenice.

Amaranth je odličan za probavu, ali i za dobar osjećaj i vitalnost općenito. Amaranth se može jesti poput pahuljica s mlijekom, a može se jesti i kao kaša. Vrlo je lako probavljiv, nenametljivog okusa, hranjiv i zasitan.