Tradicionalni Gala doručak s Argetom održan je drugog Festivalskog jutra na trgu platoa ispred Narodnog pozorišta. Pored uživanja u Argetinim slasnim zalogajima, brojne zvanice iz javnog života, učesnici Festivala i predstavnici medija imali su priliku za opušteno druženje.

„Čast nam je što su Argetini delikatesni namazi i ove godine upotpunili pozitivnu Festivalsku atmosferu. Današnji Gala doručak s Argetom ujedno je prilika da predstavimo jedanaesti Argeta okus – Primavera. Pašteta je dobila naziv po proljeću, a pored kvalitetnih komada kokošjeg mesa sadrži crvenu i žutu papriku, luk i paradajz. Jednako je kvalitetna kao i ostali Argeta proizvodi i napravljena tako da zadovolji najstrožije gurmanske ukuse, kazala je Nataša Gaon, direktorica prodaje poslovnog područja delikatesni namazi.

Ovo je četvrta godina zaredom kako pašteta Argeta, vodeća tržišna marka u Bosni i Hercegovini, svojim Gala doručkom upotpunjuje atmosferu raskošnog Sarajevo Film Festivala. Atlantic Grupa, u čijem je vlasništvu Argeta, dugogodišnji je partner Sarajevo film festivala, ali i tradicionalni pokrovitelj razvojnih projekata u okviru SFF-a kao što je Sarajevo grad filma.

Izrazito su biološki vrijedne zbog velikog sadržaja vitamina, te voćnih i organskih kiselina i minerala.

Crne ribizle najbogatije su vitaminom C, sadrže i dosta vitamina A, B1 i B2, kao i fosfora, željeza i natrijuma. Imaju diuretična svojstva. Plodovi crne ribizle preporučuju se prilikom iscrpljenosti.

Plodovi duda su jagodičastog oblika i vrlo ukusni. Bijeli dud sadrži slobodne organske kiseline, vitamin C, karotin i pektin.

Crni dud sadrži jabučnu i limunsku kiselinu, vitamin C i mangan. U narodnoj medicini sirup od ploda crnog duda koristi se kod visoke temperature. Čaj od lišća crnog duda pomaže u liječenju upale grla.

Biljni preparati za njegu kože štite je od hemijskih i spoljašnjih utjecaja, regulišu i stabilizuju kiselinski i masni omotač na koži, pa je na taj način čiste i podstiču obnavljanje ćelija.

Evo nekoliko recepata koji će vam pomoći da se na prirodan način oslobodite problema sa kožom.

Pšenica čisti kožu i sužava pore - pšenica može uspješno da smanji masni sjaj kože lica. Djeluje i antibakterijski i sužava pore, a med čisti kožu. Masku za nečistu kožu napravit ćete tako što ćete pomiješati tri kašike pšeničnog brašna, četiri kašike mlijeka, kašiku meda i kašiku ulja pšeničnih klica. Nanesite je na očišćenu kožu izbjegavajući područje oko očiju i ostavite da djeluje 15 minuta.

Kamilica i sljez umiruju upale - za smirivanje upale kože odlična je mješavina dvije kašičice kamilice i kašičica sljeza. Prelijte ih sa 250 mililitara vrele vode (najbolje destilovane), ostavite pokriveno od tri do šest sati i procijedite.

Blagotvorni piling od zobi i aloa vere - piling uklanja odumrle ćelije kože, poboljšava cirkulaciju, hrani i omekšava kožu. Napravit ćete ga tako što ćete da pomiješate dvije kašike mljevene zobi, dvije kašike smeđeg šećera, dvije kašike aloa vere i kašiku limunovog soka. Umasirajte na vlažnu kožu i isperite mlakom vodom.

Japanski astronaut Satoshi Furukawa uzgajat će u svemiru krastavce i to na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS), prenosi Guardian.

Japanac je zajedno sa Rusom Sergeijem Volkovom i Amerikancem Michaelom Fossumom odletio u šestomjesečnu misiju u svemir gdje će zasaditi krastavce kako bi pomogli budućim posjetiocima svemira da uzgajaju vlastitu hranu. "Htjeli bi i jesti te krastavce, ali nam nije dopušteno", kazao je Satoshi Furukawa koji je sa svoje dvoje kolega već danima u izolaciji kako bi izbjegli bilo kakve infekcije. Michael Fossum (53) koji je ujedno i najstariji član posade bio je uključen i u dizajn i montažu ISS-a u ranijoj historiji. "Pomogao sam dizajnirati svemirsku stanicu, pomogao sam u izgradnji, a sada imam priliku i živjeti ondje", oduševljen je Fossum. Inače, Japanci su već radili na podizanju kuharskih standarda u svemiru. Njihov astronaut Soichi Noguchi prošle je godine u svemirskoj stanici čak napravio vlastiti sushi. Fossum, Furukawa i Volkov na sa svoje će se svemirske misije na Zemlju vratiti sredinom novembra.

Nova američka studija provedena na Naučno-istraživačkom Institutu Univerziteta u Kanzasu otkrila je još jedan povoljan učinak ruzmarina.

Dodavanjem ekstrakta ruzmarina crvenom mesu prije kuhanja (ili nekog drugog oblika termičke obrade) može se spriječiti razvoj karcinogenih tvari. Prilikom kuhanja ili pečenja mesa, naime, dolazi do povećane proizvodnje heterocikličkih amina, optuženih za nastanak karcinoma pri redovitoj konzumaciji. Najoptuživaniji zlikovci su amino-dimetilimidazol, kinoksalin i amino-metil-fenilimidazol, a njihova se količina može smanjiti - prema spomenutim navodima - do čak 92%. Za taj su pozitivni - antioksidativni učinak zaslužni polifenoli iz ruzmarina koji odlično djeluju i pri vrlo visokim temperaturama.

U 100 grama indijskih oraha ima čak šest miligrama željeza, što je veoma značajan podatak za vegetarijance i trudnice.

I po sadržaju cinka ova vrsta koštunjavog voća nalazi se u vrhu liste. Cink povećava otpornost organizma na opasne izazivače bolesti, a naročito jača limfni sistem, kao i imunološki. Također sadrži magnezijum, koji opušta nervni sistem i mišiće. Indijski orah je idealan za oplemenjivanje ukusa specijaliteta iz Azije.

Za loš zadah nije kriva samo oralna higijena. Često su uzrok neugodnog mirisa iz usta i probavne tegobe. U oba slučaja glavni krivci su bakterije, no i njih se lako riješiti uz pravilnu prehranu.

Začini

Korijander, zelena metvica, eukaliptus i ružmarin biljke su koje pomažu u borbi protiv lošeg zadaha jer poboljšavaju probavu. Možete ih žvakati ili napraviti čaj od njih.

Aktivne kulture

Najbolji izvor dobrih bakterija je jogurt. Konzumacija jednog jogurta na dnevnoj bazi smanjuje razinu sulfidvodika u ustima, koji je jedan od uzročnika neugodnih mirisa. Jogurt smanjuje broj bakterija u ustima, a samim tim umanjuje i rizik od kvarenja zuba i upale desni. U jogurtu, mlijeku i siru nalazi se velika količina vitamina D, koji ne pogoduje bakterijama, tako da se one ne mogu razvijati u ustima.

Vitamin C ne pogoduje bakterijama, pa zato slobodno jedite bobice, agrume i drugu hranu bogatu vitaminom C koji sprječava bolesti i upale desni.

Kopriva raste na svakom koraku u bilo kojem dijelu svijeta. Za mnoge je ova biljka obični korov, dok bečki stručnjak Hademar Bankhofer pak zastupa mišljenje da koprivu treba jesti što je moguće češće. Zato vam donosimo savjete kako da je pripremite i konzumirate: 

Od listova koprive možete napraviti špinat, jer se na potpuno isti način priprema. Mlade, mekane listove koprive operite vrućom vodom, ostavite da kratko prokuhaju u vodi, isjeckajte na sitne komade, sipajte u blender i dodajte bijeli luk i malo maslinovog ulja. Sve dobro umutite kako biste dobili gust sos koji poslije možete preliti preko špageta ili makarona.

Druga mogućnost je da vrhove koprive isjeckate na sitne komade i dodate u supu od povrća, gde će samo kratko da se kuhaju.

Čaj od svježe koprive pospješuje rad bubrega i čisti mokraćne kanale. Listove koprive operite dobro i isjeckajte na sitne komade. Sipajte u šolju dvije kafene kašike isjeckanih listova koprive i prelijte ih jednom šoljom ključale vode. Poklopite šolju i ostavite dva minuta da tako stoji. Nakon toga procijedite i bez šećera polako popijte.

Žuta riža sadrži više vlakana, minerala i vitamina, i ne diže toliko brzo nivo šećera u krvi kao bijela riža. Učestalo konzumiranje bijele riže podstiče pojavu dijabetesa tipa 2 (starački dijabetes), dok je opasnost od razvoja tog oboljenja manja ako se konzumira žuta (integralna) riža, pokazali su rezultati američkog istraživanja.

Naučnici sa Harvarda su ustanovili da su osobe koje konzumiraju bijelu rižu pet puta sedmično izložene 17 odsto većoj opasnosti od razvoja dijabetesa tipa 2 od onih koji ga jedu samo jednom mjesečno. Među osobama koje su jele žutu rižu dva ili više puta sedmično opasnost od pojave dijabetesa bila je manja za 11 odsto u odnosu na one koje su jele bijelu rižu samo jednom mjesečno. Istraživanje je, kako su naveli naučnici, pokazalo da zamjena konzumiranja bijele riže žutom ili nekim drugim žitaricama, kao što su cijela zrna žita i ječma, smanjuje za 36 odsto opasnost od razvoja dijabetesa.