Već je kasno, ali vi maštate o sočnoj pici. Da vas ne bi pekla savjest zbog toga što jedete u sitne sate, predlažemo vam nekoliko načina kako da pojedete picu, a izbjegnete suvišne kalorije. 

Tanka korica: ukusna je i hrskava i njenim izborom uštedit ćete  150 kalorija umjesto da naručite onu sa debljom podlogom. Zacrvenite je: pesto sos sadrži 275 kalorija po porciji, a umjesto njega "zalijte" komad pice kečapom koji ima svega 50 kalorija. Preskočite kobasice: umjesto kobasica i mesa odlučite se za šunku ili piletinu - tako ćete "skresati" kalorije i bespotrebne masnoće. Pojačajte začine: komad pospite bijelim lukom u prahu, mljevenim papričicama - jaki ukusi će vas usporiti da dokrajčite cijelu picu za sekund, a sva čula biće zadovoljena.

Grejp pomaže u gubljenju viška kilograma, a naučnici smatraju da je ovakvo dejstvo grejpfruta vezano za njegovo dejstvo da snižava nivo insulina u krvi.

Insulin koristi u metabolizmu šećera, što se šećer efikasnije metaboliše veća je vjerovatnoća da će biti skladišten kao masne zalihe u tijelo. Grejpfrut, pogotovo crveni grejpfrut može da pomogne u snižavanju holesterola prema novoj studiji. Prema novijim studijama antioksidansi mogu da imaju neki pozitivan efekat, ali ovo pozitivno dejstvo nije najvažnije. Ispitanike su podijelili u tri grupe kod kojih su primijenili dijetu sa smanjenim unosom masnoća i smanjenim brojem kalorija, prvoj grupa je dnevno unosila jedan crveni grejpfrut, druga žuti a treća je samo bila na dijeti.

Grupa koja je koristila crveni grejpfrut je najviše snizila LDL holesterol, za njima grupa koja je unosila običan grejpfrut na kraju grupa koja je samo bila na specijalnoj dieti. Kod grupe koja je uzimala crveni grejpfrut se snizio i nivo triglicerida u krvi, a njihov nivo se nije značajno promijenio kod ostale dvije grupe. Crveni grejpfrut sadrži više antioksidanasa od običnog grejpfruta, pa je možda to uzrok njegovog povoljnog djelovanja na trigliceride. Preporuka ovog istraživačkog tima je da bi ljudi koji pate od visokog nivoa holesterola u krvi trebali da uključe u svakodnevnu ishranu grejpfrut, bolje crveni ako je moguće.

Paradajz je izuzetno zdravo povrće i trebalo bi ga jesti u što većim količinama, savjetuju stručnjaci sa Univerziteta u Kaliforniji.

Kora paradajza je bogata bioflavonoidima, koji pomažu smanjenju alergijskih reakcija i upala. Ovo povrće takođe utiče i na hormon leptin koji utiče na metabolizam, kontroliše apetit i pomaže u mršavljenju. Takođe, paradajz je veliki izvor kalijuma i vitamina: A, C, E i folne kiseline.

Studije su pokazale da konzumiranje paradajza smanjuje rizik od tumora jajnika, kardiovaskularnih bolesti, astme i hroničnih plućnih bolesti. Likopen ili crveni pigment je još jedan od važnih sastojaka paradajza koji ima anikancerogeni efekat. Muškarac koji jede četiri jela sa paradajzom sedmično prema nekim studijama, za 40 procenata smanjuje mogućnost da oboli od raka prostate.

Zova je samonikla biljka koja raste kao grm na obroncima šuma, ruševinama, napuštenim i neobradivim njivama i livadama gdje ima dosta vlage.

Cvjetovi ove biljke su sitni, mliječnobijeli, jakog i veoma prijatnog mirisa. Iz cvjetića se razvijaju sitne zelene bobice koje zrenjem postaju sočne, crveno-crne. Sirove bobice imaju neprijatan ukus, ali je zato kompot izvanredan. Cvjetovi zove bogati su eteričnim uljima u kojima ima flavonoida, glikozida, hlorogenske kiseline, tanina i pektina, dok plod sadrži glikozide, tanine, malo eteričnog ulja, šećer, voćne kiseline i vitamin C.

Svi dijelovi biljke bogati su željezom, natrijumom i kalijumom. Čaj od zove odličan je protiv groznice jer stimuliše rad znojnih žlijezda, naročito kada se kombinuje s lipom. Osim toga, čaj od zove podstiče lučenje mokraće, liječi neuralgiju i išijas, a ukoliko mu se dodaju kamilica, lipa i kora vrbe, ublažava simptome gripa, upale gornjih disajnih puteva i reume.

Bečki naučnici su otkrili da topla voda iz česme brže pravi kockice od leda. Preporučujemo vam da isprobate i to tako što ćete jednu posudu napuniti toplom vodom, a drugu hladnom.

Ne postoji jedinstveno objašnjenje za ovaj fenomen, ali ima više teorija. Jedna od njih glasi da kada voda dospije u zamrzivač, djelići vode moraju da se povežu u čvrstu rešetku. Pošto se molekuli brže kreću u toploj vodi, rešetka se brže stvori. Još jedno objašnjenje bi moglo da bude da je vrela voda u prednosti da se zamrzne već na nuli do minus dva stepena – nasuprot tome hladna voda se zamrzava tek na minus četiri do minus šest stepeni.

Britanski naučnici tvrde da nije baš pouzdano da konzumiranjem velike količine vode poboljšavamo zdravlje. Naime, British Medical Journal je objavio istraživanje kojim se ruše prednosti ispijanja velike količine vode, posebno teorija da dvije litre dnevno sprečava oštećenje bubrega, smanjuje kilograme i povećava koncentraciju.

Engleski naučnici tako navode da količina vode koju dnevno pijemo zavisi od spola i uzrasta, ali i od ličnog osjećaja žeđi.

- Piti osam čaša vode dnevno može biti čak štetno - tvrdi dr Margaret McCartney ističući da se u slučaju unošenja tečnosti treba najbolje rukovoditi individualnim potrebama.

Dakle, količina vode potrebna svakom od nas je različita - navodi dr McCartney. Pijenje vode, objašnjava dr McCartney, i kad nismo žedni može da oštetiti koncentraciju. Ispijanje previše vode može čak uticati i na spavanje jer se u tom slučaju ljudi češće bude noću. Zabrinjavajuće je da previše vode može da izazove hiponatremiju, odnosno pad soli u organizmu i oticanje mozga. Znači, vode samo onoliko koliko imate potrebe!

Vrijednost paprike bilo svježe ili osušene jeste da sadrži dosta C vitamina i kapsarin koji joj daje ljutinu, a koji podstiče apetit i lučenje želudačnih sokova, čime se ubrzava proces varenja i tako sprečava nepotrebno truljenje i fermentacija u crijevima.

Sadrži dosta vode, vitamina, kalijuma, fosfora i magnezijuma. Osvježava i jača želudac, širi krvne sudove, čuva jetru, te ima dezinfekciona svojstva, antireumatična i sprečava nadimanje. Takođe poboljšava cirkulaciju i odlična je za dijetetske niskokalorične režime ishrane jer je bogata vodom i pomaže u eliminaciji masti. Zbog obilja vlakana brzo zasićuje, zbog čega se unosi manje hrane. Obična paprika podstiče pražnjenje crijeva jer djeluje kao laksativ, a ljuta paprika ubrzava metabolizam.

Što se pripremanja tiče, najbolje ju je jesti sirovu, pomiješanu sa drugim povrćem, grilovanu ili lagano prepečenu sa dodatkom maslinovog ulja i morske soli. Kao suha pojačava ukuse drugim jelima.

Bobičasto voće je izuzetno korisno i blagotvorno djeluje na ljudski organizam,  a evo i kako: 

Maline: djeluju slično kao jagode, ali imaju manje vitamina, a više minerala. Zbog visokog sadržaja kalijuma veoma su bitne u toku ljetnih vrućina, kada se više znojimo pa samim tim gubimo više ovog dragocjenog minerala.

Borovnice: od sveg voća, sadrže najmanje kalorija - svega 20 na sto grama. Plus, sadrže biljna vlakna, koja podstiču varenje i daju osjećaj sitosti, tako da su idealne za dijetu. Ono na šta treba da obratite pažnju ukoliko jedete puno ovog voća jeste da unesete dovoljno tečnosti, jer su borovnice prirodan diuretik.

Ribizle: ne sadrže mnogo toga što sadrži drugo voće - nemaju mnogo biljnih vlakana, magnezijuma, kalijuma, kalcijuma, željeza, vitamina C, beta-karotena, ali su bogate flavonoidima, a oni su neophodni za regeneraciju kože.

Crne ribizle su nešto sasvim drugo: sadrže dosta željeza i vitamina C, pa su od velike pomoći protiv umora i infekcija. Pored toga, sadrže i veliku količinu kalcijuma, pa na taj način pomažu čvrstoću kostiju.

Trešnje: sadrže veliku količinu beta-karotena (dobro dejstvo na vid i regeneraciju kože), kao i vitamina E (još jedan vitamin neophodan za lijepu kožu, kao i za zdravlje krvnih sudova). Imaju malo veću kalorijsku vrijednost, 65 kalorija na sto grama, ali to i dalje nije ništa pretjerano (a pošto umanjuju osjećaj gladi, teško da ćete ih se prejesti).

Mnogi ih vole svježe ubrane, a mogu da se jedu sušene, ali i kuhane u kompotima. Ukoliko je šljiva vaše omiljeno voće, uživajte u njenom ukusu u neograničenim količinama.

Ali, važno je reći da suhe šljive imaju četiri puta više kalorija od svježih, a osim što su ukusne, bogate su i pektinom koji podstiče rad crijeva. Bogate su i skoro svim B vitaminima, izuzetno važnim za jačanje nervnog sistema i imuniteta, pa samim tim razvijaju otpornost na stres. Dijetetska vlakna pomažu pri snižavanju holesterola u krvi i kod zatvora.

Šljive, kao i jabuke, višnje, kruške i marelice sadrže sorbitol- šecerni alkohol koji se koristi kao zamjena za šećer u proizvodnji slatkih dijetetskih proizvoda za dijabetičare i ostale osobe koje paze na unos šećera.

Limun, narandža i mandarina namirnice su kojima se postiže mineralno vitaminski optimum, s napomenom kako u 100 g mandarine ima 30 mg vitamina C, a narandža na istu količinu ima 50 mg tog vitamina.

Mandarine imaju nisku energetsku vrijednost, a obilje vlakana koji je svrstavaju u namirnicu povoljnu za poticanje probave. Odlična je za dobar vid i zdravu baršunastu kožu, čisti organizam od toksina i održava zdravlje kardiovaskularnog sistema. Izvrsno se slaže s agrumima, jabukama, kruškama i orašastim voćem, umak na bazi mandarina pristaje uz meso divljači i jela od tijesta, a u salatama ide uz bijelo meso i tjesteninu.