Suncokretove sjemenke imaju visok procenat ulja od čak 50 posto, a prevladavaju višestruko nezasićene masne kiseline, posebno linolna.

Nije zanemariv ni sadržaj proteina. Sjemenke suncokreta su odličan izvor vitamina E i B1 i dobar izvor mangana, magnezijuma, bakra, selena, vitamina B5, folne kiseline i prehrambenih vlakana. Šaka suncokretovih sjemenki odlično utažuje glad, ali i nudi pregršt korisnih sastojaka. U prilog tome ide činjenica da je „World Cancer Research Fund” izdvojio 20 namirnica koje zbog svog povoljnog sastava pružaju zaštitu od karcinoma i koje zbog toga treba konzumirati što češće. Na popisu supernamirnica, našle su se i sjemenke suncokreta. One sadrže snažne antioksidanse - vitamin E i selen. Antioksidansi imaju sposobnost neutralizacije štetnih slobodnih radikala i na taj način štite organizam od brojnih degenerativnih bolesti današnjice, poput kardiovaskularnih i malignih oboljenja.

Redovni unos suncokretovih sjemenki vlaži suhu i dehidriranu kožu, a može biti od koristi i kod ekcema.

Samo nekoliko kapi kečapa uz doručak i ručak ili dvije čaše soka od paradajza na dan znatno će smanjiti nivo lošeg holesterola, tvrde naučnici sa finskog Univerziteta Oulo.

Dobrovoljcima sa visokim holesterolom savjetovali su konzumiranje kečapa ili soka od paradajza kako bi smanjili rizik od srčanog ili moždanog udara. U tri sedmice koliko su uzimali namirnice, kod pacijenata se ukupan nivo holesterola spustio ispod šest posto, a lipoprotein niske gustoće, poznatiji kao loš holesterol, snizio se na 13 posto.

Istraživanja su pokazala da samo jedan dijetalni napitak dnevno za nevjerovatnih 31 odsto povećava vaše izglede da budete gojazni.

Stvar je u tome što vještački zaslađivači iz tih napitaka, kao što su aspartam i saharin, pripremaju vaš organizam za veliki unos kalorija. Kad se to ne dogodi, vaše tijelo traži hranu ili sagorijeva manje kalorija nego što bi to inače uradilo. Dakle, umjesto gaziranih pića, pređite na čaj, prirodno cijeđen sok ili kafu. I, uopšte, izbjegavajte sve namirnice s vještačkim zaslađivačima.

Sušeni cvjetni pupoljci tropskog drveta karanfilića imaju široku primjenu u kulinarstvu. Vecina jela od mesa i ribe sadrže prah ove začinske biljke, koja se koristi i kao dodatak mnogim sosovima, toplim napicima i konzervisanim namirnicama.

Jedan do dva karanfilića poboljšaće ukus obroka. Karanfilić se, međutim, može koristiti i u medicinske svrhe. Ukoliko vas usred noci probudi jaka zubobolja, bol će uminuti desetak minuta pošto izgrickate mirišljavi cvijet ove biljke. Takođe, ukoliko primijetite da su vam se desni zacrvenile i natekle, skuhajte čaj od karanfilića. Prokuhajte 200 mililitara vode, pa je prelijte preko tri cvijeta karanfilića i pustite da odstoji desetak minuta. Ovim čajem ispirajte usnu duplju ili, još bolje, popijte mlak čaj. Karanfilić ima antiseptičko i protivupalno dejstvo i bolje od bilo kojeg farmakološkog sredstva može da eliminiše afte i zubobolju.

Svježe ili sušene, smokve su veoma dragocjene za naš organizam. Smokve su najbolji saveznik u borbi protiv osteoporoze jer su bogate kalcijumom i kalijumom.

Odličan su izvor prehrambenih vlakana koja osiguravaju pravilnu funkciju sistema za varenje i povoljno djeluju na kardiovaskularni sistem. Dobar su izvor vitamina iz B grupe, magnezijuma, kalijuma i vitamina E.

Osim što o ljekovitosti smokve postoje mnogi stari zapisi, dokaz je i upotreba njenih plodova kao lijeka protiv mnogih bolesti, kao i za jačanje i obnavljanje energije i vitalnosti. Po svijetu je raširena upotreba smokve kao preventivnog i tradicionalnog sredstva protiv raka. Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko sredstvo, fungicidno i dezinfikujuće djelovanje. Mliječni sok takođe pomaže kod glista i ostalih crijevnih napasti, a liječi i gljivice, bradavice na koži i omekšava kurje oči i žuljeve.

Ova voćka je poznata i kao blago sredstvo za čišćenje, pri tom ne izazivajući grčeve i dijareju. Pomažu u snižavanju povišenog krvnog pritiska, jer su dobar izvor kalijuma, minerala bitnog za kontrolu krvnog pritiska. Mogu da budu od pomoći čak i pri mršavljenju. One su dobar izvor vlakana, koja održavaju osjećaj sitosti i odgovarajući nivo energije. Dakle, smokve ne goje, a dovoljno su hranjive, tako da su dobar izbor za svaku dijetu. Zato ovog ljeta jedite smokve sušene ili svježe. Ako ih poslužite uz bademe i orahe, imaćete kompletan obrok.

Maštate o vikendu punom zabave, odmora i relaksacije? Velika kuhinja, prva bosanskohercegovačka socijalna kulinarska mreža, Vas poziva da odvojite vrijeme za sebe i uživate u ljepotama prirode.

Na web stranici www.velikakuhinja.com objavite svoj omiljeni ljetni recept i sudjelujte u nagradnoj igri. Nakon toga objavite recept na Facebook stranici Velike Kuhinje i skupljajte likeove. Očekuju Vas vrijedne nagrade, a prva je vikend za dvoje u Pahuljici na Vlašiću. Nagradna igra traje od 08.07. do 01.08. 2011. Sretno!

So dezinfikuje i smiruje otecenu sluzokožu nosa, olakšavajući disanje. Time se ublažava kijavica i podstiče brže izliječenje upale sinusa.

Istraživanja su pokazala da ispiranje nosa rastvorom soli može da ublaži čak i hroničnu kijavicu. Primjena: Rastvorite ravnu kašičicu kuhinjske soli u pola litre prokuhale vode i isperite nos tako što ćete pomoću malog čajnika rastvor sipati u jednu nozdrvu, a izbaciti kroz drugu.

Kupus ima malo kalorija, a mnogo hranjivih vrijednosti. Ova namirnica oduvijek je bila omiljena na Starom kontinentu. Arheolozi su otkrili da su divlji kupus jeli prastanovnici evropskog priobalnog dijela, a proces kiseljenja ovog zeljastog povrća bio je poznat i starim Slovenima.

Najnovija medicinska istraživanja pokazuju da redovno konzumiranje mladog kupusa značajno smanjuje rizik od svih oboljenja, jer je izuzetno bogat vitaminom C. Dokazano je da sok od svježeg kupusa uspješno liječi čir na želucu i upalu debelog crijeva, poboljšava probavu, pomaže kod kašlja i prehlade i ubrzava zarastanje rana. Sadrži kiseline koje usporavaju pretvaranje ugljenih hidrata u masti, pa se često koristi u borbi sa suvišnim kilogramima.

 

Ne služi samo za utaživanje žeđi, ona, prema najnovijim istraživanjima, jača otpornost tijela na štetne UV zrake. Naime, dinja je bogata antioksidantima koji tijelo štite od štetnih radikala koji pak nastaju usljed prekomjernog izlaganja suncu.

Ako tome dodamo i to da se u četvrtini dinje skriva dnevna doza vitamina A i oko 70 odsto dnevne doze vitamina C i da ima ukupno samo 50 kalorija, dali smo vam dovoljno razloga da se dinja ovoga ljeta češće nađe na vašem stolu. Dinja je osvježavajuća, ali i korisna poslastica.

Jedan svjetski gastronom je govorio da dinju ne treba jesti pošećerenu već pobiberenu i poslije toga popiti čašu dobrog vina. Ipak budite oprezni ukoliko imate osjetljiv stomak jer dinja može da djeluje nadražajno na stomak. Naime, nakon konzumacije dinje dolazi do rastvaranja digestivnih sokova, pa voda poslije dinje može da ubrza varenje i izazove dijareju. Sumpor u dinji može da nadraži sluznicu digestivnih organa. Da bi se ti problemi izbjegli, birajte zrelu dinju i jedite je više puta dnevno u manjim količinama. 

Citrusno voće smanjuje holesterol, snižava krvni pritisak i sprečava upale. Prema riječima bečkog profesora za ishranu Hademara Bankhofera, mandarine, na primjer, sadrže u sebi i hranjive materije koje ublažavaju bolove u mišićima i zglobovima.

Dokazano je da limeta sprečava infekcije i ima antibiotska svojstva. Narandže nas ne snadbijevaju samo velikim količinama vitamina C, koji je dobar protiv stresa i veoma važan kada smo u kontaktu sa mnogim ljudima i samim tim smo izloženi većem riziku da se razbolimo, već putem njih naš organizam dobija i vlaknaste materije koje su neophodne za zdravu probavu.

Čak se i kod pasivnih pušača putem udisanja nikotinskog dima u tijelu uništavaju velike količine vitamina C. Iz tog razloga profesor Bankhofer svim osobama koje u svojoj neposrednoj blizini imaju pušače, savjetuje da pojedu dvije narandže kako bi nadomjestile pomenuti gubitak vitamina C. I narandže i grejpfrut sadrže u sebi velike količine pektina, rastvorljive vlaknaste materije, koja organizmu pomaže da se oslobodi otrovnih materija iz alkohola, cigareta i kafe. Pektin apsorbuje ove štetne supstance i izbacuje ih putem crijeva napolje.