Prosječna odrasla osoba može dodirnuti oko 30 objekata za manje od minuta, uključujući i one na kojima ima mnogo klica poput prekidača, kvaka, telefona i daljinskih upravljača.

Evo na kojim mjestima su klice najrasprostranjenije: 

1. Jelovnik u restoranu - da li ste vidjeli da neko čisti jelovnike? Vjerovatno niste. Jedno medicinsko istraživanje pokazalo je da virusi koji uzrokuju prehladu i gripu na tvrdim površinama mogu da prežive čak 18 sati. Ako je restoran u koji odlazite popularan to znači da hiljade ljudi koriste iste jelovnike i prenose klice. Ne dopustite da jelovnik dotakne vaš tanjir ili escajg i perite ruke nakon naručivanja.

2. Kriške limuna - prema istraživanju iz 2007. godine skoro 70% kriški limuna koje služe sa pićem po kafićima i restoranima sadrže neke uzročnike bolesti. Kada su istraživači naručivali pića u 21 restoranu, otkrili su 25 različitih bacila uključujući i ešerihiju koli i ostale bakterije.

3. Sapuni na javnim mjestima - oko 25% sapuna po restoranima i kafićima puni su bacila. Bakterije u sapunima – možda zvuči pomalo ironično, ali je upravo to rezultat jednog nedavnog istraživanja. "Većina držača za sapune se nikada ne čiste, bakterije se šire po njima i prelaze na sapune," kaže dr Čarls Gerba. Perite ruke pod mlazom vruće vode oko 20 sekundi a ako imate pri sebi gel za pranje ruku koji sadrži alkohol – iskoristite ga.

4. Kolica u marketima - ručke na kolicima su savršen izvor klica. Njihov broj jednak je onom koji se nalazi u javnim toaletima. Obavijte ručke nekim vlažim antibakterijskim maramicama i izbjegavajte da uzmete besplatne uzorke hrane koje nude na takvim mjestima – tako ćete najlakše izbjeći da bakterije rukama unesete kroz usta.

 

Inzulinska rezistencija i gubitak gustoće kostiju neki su od opasnih posljedica pretjerano dugog sjedenja. Mnogi su nepokretni zbog posla, a neki i zbog bolesti.

Lijek za obje grupe krije se u vinu. Istraživanje objavljeno u časopisu FASEB Journal sugerira da resveratrol, sastojak crnog vina, može prevenirati negativne učinke bestežinskog stanja kao i sjedilačkog načina života. Savremeni život mnogima onemogućava da budu tjelesno aktivni onoliko koliko je to potrebno da očuvaju zdravlje, dok drugima kretanje ometa bolest koja zahtijeva mirovanje. Resveratrol bi stoga mogao biti idealna zamjena dok se ponovno ne stvore uslovi za normalno funkcioniranje.

Britanski naučnici su nakon opsežnog istraživanja došli do zaključka da so izaziva istu vrstu zavisnosti kao cigarete i teške droge.

Poenta je u tome, navode oni, što ovaj začin aktivira gene u moždanim ćelijama i moždane veze na isti način na koji to čine opijati. Istraživanje je takođe otkrilo da nakon što se so unese u organizam, mozak vjeruje da je dobio željenu dozu, čak iako je to fizički nemoguće. Drugim riječima, promjene koje se dešavaju usljed žudnje za solju nestaju mnogo prije nego što je so napustila stomak, ušla u krv i otišla do mozga. "Bilo je zaista nevjerovatno posmatrati kako se geni koji su bili aktivirani gubitkom natrijuma vraćaju u svoje prirodno stanje u roku od 10 minuta" - rekao je vođa istraživanja profesor Denton.

Dajkon ima dugačak bijeli (mada može da bude i crn i krem) zadebljali korijen sa svjetlozelenom pigmentacijom, a može da naraste od 12 do 30 centimetara, pa i više, dok mu je prečnik od četiri do šest centimetara, s pojedinim primjercima koji dostižu i prečnik fudbalske lopte.

Ova vrsta rotkve ima sočno, hrskavo “meso” bijele boje, a ukus joj je mnogo blaži nego naše baštenske rotkvice, slatkast (sadrži mnogo voćnog šećera, fruktoze) i svjež. Dajkon ima malo kalorija: 18 kcal u 100 grama, a obezbjeđuje 34 procenta dnevno preporučene doze vitamina C. Pored toga, sadrži i aktivne enzime koji potpomažu varenje, posebno skrobne hrane, pektin i celulozu, kalijum i kalcijum. Bogat je glikozidima i specifičnim materijama sa fitoncidnim i baktericidnim djelovanjem, pa je i ljekovit. Takođe, koristan je dijabetičarima i može da rastvori određenu vrstu kamenja u žuči, kao i rotkva i hren.

Mlado lišće dajkona takođe je bogato C vitaminom, beta-karotinom (provitaminom A), kalcijumom, ali i željezom. Japanska rotkva se jede sirova u salatama, isjeckana kao garnirung, ili termički obrađena na razne načine, poput brzog prženja na vrlo malo masnoće a veoma visokoj temperaturi. Može i da se peče na roštilju, u rerni, prži ili kuha, kao varivo ili u čorbi, a može i da se ukiseli ili usoli. U svakom slučaju, potrebno je da se prethodno očisti kao mrkva.

Peršun je veoma bogat vitaminom C, željezom i drugim mineralima, ali i folnom kiselinom. Za peršun, nezaobilazan začin u kuhinji, može se reći i da je savršen lijek.

Listovi peršuna pospješuju i mokrenje, čiste mokraćne puteve i bubrege. Peršun utiče i na proizvodnju majčinog mlijeka, osvježava dah, neutrališe miris bijelog luka. Koristi se i kao obloga, odnosno kao antiseptik za rane, ugrize insekata i za iščašenja. Stoga je preporučljivo svakodnevno piti čaj od peršuna, koji se pravi tako što se 50 g listova prelije litrom kipuće vode, zatim poklopi i ostavi da odstoji desetak minuta. To je dovoljno za četiri šolje, koliko i treba popiti u toku dana. Ovaj čaj, ako se pravi od korijena peršuna, dobar je za liječenje nadutosti i otežanog mokrenja. Takođe, ublažava bolove i otklanja nervozu. Čajna mješavina koja se koristi za čišćenje bubrega od pijeska, protiv žutice i za liječenje jetre i slezene, pravi se na sljedeći način: pomiješajte po 100 g korijena, lista peršuna i sjemena peršuna, pa od te mješavine uzmite dvije kašike i kuhajte 5-8 minuta u 2 dcl vode. Poslije 60 minuta, kada odstoji, procijedite i pijte po šoljicu prije jela. 

Peršun pomaže i protiv slabih živaca. Korijen i list isjeckajte, pomiješajte sa malinovim sokom i bagremovim medom i uzimajte svaku noć pred spavanje.

Zadržavanje vode u tijelu je medicinski problem koji mogu izazvati različiti faktori, kao što su hormonske fluktacije ili problemi sa bubrezima. Kada se voda nakuplja u tijelu, to može donijeti nelagodu i osoba može dobiti na težini.

Dakle, ako patite od nakupljanja vode u tijelu, u jelovnik uvrstite dosta voća i povrća koje je poznato po svojim diuteričkim svojstvima, kao što su lubenica, papaja, brusnica i krastavac. Sjeme celera i peršun su prirodni diuretici, kao i hrana bogata kalijumom - banana, jogurt, paradajz, kajsija.

Na kraju: pijte mnogo biljnog čaja umjesto sokova, izbjegavajte unos soli što je više moguće, a začinjenu hranu i slatkiše konzumirajte samo ako vam to doktor prepiše.

Rukola spada u grupu lisnatog povrća, jer se za ishranu koristi list, a ponekad se koristi i cvijet.

Zeleni listovi oporog ukusa i aromatičnog mirisa najkorisniji su svježi, kao osnova salate. Svojevrsna riznica vitamina A, K i C i dijela B kompleksa, idealna je podrška dobrom zdravlju i ukusna prevencija mnogih bolesti. Osim vitamina sadrži i veće količine vode, ugljenih hidrata i bjelančevina, ali je bogata i u ishrani bitnim mineralima, prije svega kalcijumom, magnezijumom, željezom, kalijumom i fosforom. 

Blagotvorno djeluje na varenje, jer reguliše i prekomjerno izlučivanje želudačne kiseline, čime se efikasno koristi pri liječenju čira i uporne opstipacije. Dijetolozi često pominju rukolu i kao prirodni izvor energije, zaštitnik srca i čistač krvi, jer hlorofil, kojim je takođe bogata, pomaže da se veće količine kiseonika prenesu u sve dijelove tijela.

Dodatak probiotika, dobrih bakterija koje čuvaju naše zdravlje, sojinom mlijeku povećava prirodnu dostupnost izoflavona u njemu, tvrdi nova studija.

Sojini izoflavoni su zapravo fitoestrogeni, aktivni sastojci biljaka koji djeluju poput estrogena, zbog čega se i smatraju dobrom alternativom hormonskoj terapiji kod žena u menopauzi. Sojino mlijeko preporučuje se ženama u menopauzi jer smanjuje njene simptome, čuva kosti i sprečava osteoporozu.

Ananas je voćka koja potiče iz Srednje i Južne Amerike, gdje ga je 1493. godine otkrio Kolumbo i donio ga španskoj kraljici Izabeli. Ubrzo se pokazalo da prevenira skorbut, bolest koja je na dugim putovanjima napadala mornare zbog nedostatka vitamina C u ishrani.

Od tada je, kad god je to bilo moguće, ananas uvrštavan kao obavezan dio jelovnika posade brodova. Tek je kasnije otkriven uzrok ove bolesti i o vitaminu C se više saznalo. Ananas se naglo proširio po čitavom svijetu. Vrlo brzo postao je popularan i u Evropi, gdje se danas u staklenicima uzgaja i u hladnijim krajevima. Jedna šoljica ananasa izrezanog na kockice sadrži oko 76 kcal. To je niskokaloričan plod bez masnoća. Ima preko 15 vrsta minerala, magnezijum, kalijum, kalcijum i željezo, a naročito obiluje manganom. Osim vitamina C bogat je i vitaminima B grupe. Ananas sadrži enzim bromelin, koji je sličan pepsinu, našem snažnom enzimu za varenje bjelančevina. Kolut ili dva svježeg ananasa preporučuje se nakon težeg ručka ili večere s mnogo mesa, jer ono ima puno proteina. Djelotvoran je i pri detoksikaciji i čišćenju organizma, te razgrađivanju suvišnih masnoća i mršavljenju.

Kopriva sadrži znatnu količinu hlorofila, mineralnih soli (kalcijum, kalijum, fosfor, željezo), vitamina C i provitamina A. Osim toga, u njoj je mnogo flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno djeluju na naš organizam.

Često se primjenjuje zbog željeza kod malokrvnih osoba jer utiče na stvaranje većeg broja crvenih krvnih zrnaca. Najčešća područja primjene danas su poboljšano mokrenje, reumatske tegobe i podsticanje lučenja mlijeka kod dojilja.

Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer može da ošteti bubrege. S obzirom na to da utiče na pojačano lučenje mokraće, kod česte primjene treba pripaziti na gubitak kalijuma i uzimati hranu bogatu tim mineralom.

Koprivu rijetko možete da nađete na jelovnicima, iako je riječ o ukusnoj namirnici koja može da se pripremi kuhana kao špinat ili isjeckana s jajima kao omlet. Može da se pripremi na mnogo načina kao i svako povrće.