Plod borovnice je bogat izvor biljnog pigmenta, flavonoida, anticijanoida, jedinjenja koje ima jako antioksidantno svojstvo i štiti kapilare od oštećenja koja im nanose slobodni radikali.

Antocijanoidi pospješuju vaskularnu cirkulaciju počevši od krvnih sudova u očima, što poboljšava vid. Drugo svojstvo borovnice je da može spriječiti slepljivanje krvnih zrnaca, šta smanjuje rizik od stvaranja ugruška. Koristi se pri liječenju kašlja, a predstavlja i bitan narodni lijek protiv šećerne bolesti (toliko je djelotvoran da ga zovu i biljni insulin).

Svježa se upotrebljavaju i za liječenje hemoroida, protiv neuredne stolice i slabog apetita. Redovna konzumacija borovnice se preporučuje trudnicama radi smanjivanja rizika od pojave proširenih vena i hemoroida.

Kivano pripada familiji tikava (Cucurbitaceae) sa Novog Zelanda, gdje se intenzivno gaji od 1980. godine. Kivano vodi porijeklo iz predjela Bocvane, Namibije, Zimbabvea i Južne Afrike gdje je i dobio naziv Afrička rogata dinja.

U svijetu je poznat i kao bodljikavi krastavac. Danas se najviše gaji u Južnoj i Srednjoj Africi, a od prije 70 godina u Australiji. Kivano se nikada ne čuva u frižideru jer bi se odmah pokvario. Najviše mu prija sobna temperatura na kojoj može da izdrži i nekoliko mjeseci. Plod se jede svjež tako što se rasiječe po sredini. Zeleno meso je puno vitamina A i C. Ima ukus koji je kombinacija ukusa banane i limuna. Željezo je ono čime ovo voće obiluje i zato se preporučuje osobama koje pate od anemije, hronične iscrpljenosti, manjka energije i narušenog imuniteta.

Ukoliko patite od anemije ili jednostavno želite da ojačate imunitet stavljajte peršun u svako jelo.

Ovaj zacin obiluje željezom, nema visoko-kaloričnu vrijednost ali je zato izuzetno bogat mineralima i vitaminima. Bogat je provitaminom A, vitaminima grupe B, rijetkim vitaminom B12 ( koji je značajan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca) i vitaminom C. Ništa manje nije važno ni bogatstvo peršuna mineralnim sastojcima. U 100 grama peršunovog lista ima oko 1630 miligrama minerala, od čega polovinu zauzima visokovrijedan kalijum. Tome treba dodati i znacajno prisustvo kalcijuma, mangana, magnezijuma i bakra. Peršunov list je izuzetno djelotvoran kao sredstvo koje podstiče izlučivanje štetnih materija iz organizma, a povoljno utiče na cirkulaciju i uopšte srčane smetnje.

Krompir je namirnica bogata glicidima, koji su neophodni pripadnicima svih starosnih kategorija. On ima znatno manje kalorija (85kcal/100 g, dok tijesto ima 150kcl/100g) i sadrži oko 20 odsto glicida sačinjenih od amidona, koji organizmu obezbjeđuju progresivnu energiju.

Zato se sportistima preporučuje da tri sata prije treninga jedu krompir kako bi izbjegli hipoglikemiju i podigli nivo šecera u krvi upravo u vrijeme povećanog fizičkog napora.

- Krompir sadrži i 22 minerala. Prije svega kalijum, koji je važan za pravilnu kontrakciju mišića i rad srca. Sadrži i željezo i magnezijum, čiji je nedostatak ponekad odgovoran za osjećaj umora. Što se tiče vitamina, u krompiru ima vitamina C i vitamina grupe B, koji omogućavaju da se u organizmu iskoristi energija iz glicida. Nije zanemariv ni sadržaj celuloze, koja olakšava rad crijeva i usporava apsorpciju glicida i masti.

Jedno istraživanje koje su obavili britanski naučnici sa Univerziteta u Ridingu pokazalo je da je šampanjac dobar kako za srce tako i za mozak.

Šampanjac sadrži polifenole, organske molekule koji šire krvne sudove, ali koji djeluju i kao antioksidansi, odnosno supstance koje štite ćelije našeg organizma od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Istraživači istog Univerziteta potvrdili su i da konzumiranje dvije čaše crnog vina dnevno doprinosi smanjenju srčanih problema. Polifenola više ima u crnom nego u bijelom vinu. Šampanjac se najvećim dijelom proizvodi od crnih sorti grožđa („pino noar” i „pino menije”), zbog čega je dobar za zdravlje, navode britanski naučnici u svom istraživanju. Polifenoli nisu prisutni samo u alkoholu. Čaj, masline, luk, brokule, paprike i borovnice takođe su bogati ovim organskim molekulama.

Iako je upotreba prase u našoj kuhinji veoma česta, jer poboljšava ukus mnogim jelima, malo kome su poznata ljekovita svojstva ovog povrća. Za razliku od crvenog luka ili bijelog luka, prasa se upotrebljava cijela - i to ne samo kao začin, već kao samostalno povrće.

Obiluje hranjivim i ljekovitim materijama - sadrži veliku količinu mineralnih materija i vitamin C, kao i eterična ulja sa sumporom. Ta ulja djeluju blagotvorno na disajne organe, organe za varenje, bubrege, jetru, krv i krvne sudove. Ujedno od tih ulja potiče i miris prase, koji je prilično specifičan i mnogim ljudima odbojan. Kod upotrebe prase preporučuje se korištenje i bijele stabljike i zelenog lišća.

Kod povećane štitnjače preporučuju se tople obloge od kuhane prase. Ona pomaže i kod iskašljavanja, smiruje kašalj i blagotvorno djeluje na promuklost, upalu pluća i astmu. Smanjuje povećanu količinu mokraćne kiseline, holesterola i masnoće u krvi. Takođe poboljšava cirkulaciju krvi i pomaže kod arteroskleroze i upale vena.

Ova zanimljiva voćka, koja izgleda kao blijeda jagoda, zapravo ima ukus i miris koji podsjećaju na ananas. Voće koje ima isti genetski materijal i izgleda kao obična jagoda, originalno potiče iz Južne Amerike gdje je raslo u divljini. Međutim, skoro da je nestalo iz biljnog svijeta i to bi se desilo da grupa holandskih farmera nije učestvovala u spašavanju i održavanju ovog čudnog voća prije sedam godina.

Sada se komercijalno uzgaja u staklenicima, a boja mu se mijenja od zelene do bijele. Zrelost ovog prirodnog hibrida se raspoznaje kada sjemenke postanu tamno crvene.

Tegobe zbog neurednog varenja i hemoroida biće olakšane ako ujutro na gladan stomak popijete 150-200 mililitara svježe iscijeđenog soka od mrkve.

On je dragocijen eliksir za čitav organizam: čuva živce od iscrpljenosti i zato se preporučuje svima koji svoj nervni sistem troše preko mjere ili osobama koje su često pod velikim stresom i pritiskom. Svjež sok, takođe, normalizuje tjelesnu težinu i smanjuje zamor srčanog mišića. Rezultati ispitivanja ljekovitosti soka od mrkve dokazali su da je on efikasno sredstvo protiv bolesti izazvanih poremećajem razmjene minerala u organizmu, kao što su osteohondroza i poliartritis. Kada ga pijete obavezno zadržite ovaj sok neko vrijeme u ustima jer je njegova moć da ubija bakterije nevjerovatna. Po sadržaju fitoncida mrkva se nalazi na trećem mjestu među povrćem, odmah iza crnog i bijelog luka.

Supstanca resveratrol, koja se nalazi u kožici određenog voća kao što su grožđe i dud može da utiče na smanjenje tjelesne težine, pokazalo je istraživanje koje su spoveli stručnjaci francuskog Centra za naučna istraživanja na najbližim čovjekovim „rođacima”, primatima.

Raniji eksperimenti na više vrsta životinja potvrdili su da ova polifenolna supstanca djeluje protiv starenja i produžava život. Do novih rezultata naučnici su došli ispitujući majmune kojima je u ishranu svakodnevo tokom četiri sedmice dodavan resveratrol, što je kod njih smanjilo unos hrane za 13 odsto i povećalo potrošnju kalorija za 29 odsto. Istraživanje, po ocjeni stručnjaka, može da otvori perspektive za razumijevanje različitih faktora koji kontrolišu balans između energetskog unosa i potrošnje, prije svega kod osoba koje pate od viška kilograma.

Već hiljadama godina kajsije spadaju u najomiljenije voće s naših meridijana. Ne samo da su ukusne, već su i pune vitamina, minerala, enzima i mikroelemenata.

Za kajsije se kaže da su izvor zdravlja za sve uzraste. Kajsije mladima u pubertetu pomažu da se izbore sa problematičnom kožom, a osobama koje su pod stresom da se opuste i ojačaju svoje živce. Prema riječima bečkog zdravstvenog stručnjaka Hademara Bankhofera, kajsije su posebno korisne osobama starije dobi, jer vitamini, minerali, mirkoelementi i enzimi koje kajsije sadrže štite srce, usporavaju proces starenja, pomažu kod problema sa umorom i slabljenjem koncentracije. Svim ljubiteljima kajsija bečki stručnjak za namirnice Hofer savjetuje da kupuju samo zrele kajsije i da ih čuvaju na hladnom mjestu.