Tikvica je povrće koje štiti oči od katarakte, pokazuje istraživanje naučnika sa Harvarda. U istraživanju koje je trajalo 13 godina, učestvovale su medicinske sestre.

Ispitivan je uticaj hrane na zdravlje. Pokazalo se da žene koje su jele povrće bogato betakarotenom imaju za 39 odsto manje šanse da obole od katarakte. Uz špinat i slatki krompir, tikvice su bile jedno od povrća koje je najviše štitilo od ove bolesti. Zanimljivo je da se kod žena, koje su jele mrkvu rizik od katarakte nije smanjio. Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom da, za razliku od mrkve, tikvice sadrže puno kalijuma. Kalijum pomaže u sprečavanju visokog krvnog pritiska, koji doprinosi nastajanju katarakta.

Tikvice sadrže i više od trećine preporučene dnevne količine vitamina C. Ovaj antioksidans štiti oči od oksidativnog oštećenja koje uzrokuje bolesti očiju poput katarakte. Pored ovoga istraživanje je pokazalo i da tikvice smanjuju rizik od kancerogenih oboljenja, bolesti koronarnih arterija, pomažu tijelu u odbrani od virusnih infekcija, a kalijum održava ravnotežu tjelesnih tečnosti, normalni krvni pritisak i rad srca. 

Svježe ili sušene, smokve su veoma dragocjene za naš organizam. Smokve su najbolji saveznik u borbi protiv osteoporoze jer su bogate kalcijem i kalijem. Odličan su izvor prehrambenih vlakana koja osiguravaju pravilnu funkciju sistema za varenje i povoljno djeluju na kardiovaskularni sistem.

Dobar su izvor vitamina iz B grupe, magnezija, kalija i vitamina E. Osim što o ljekovitosti smokve postoje mnogi stari zapisi, dokaz je i upotreba njenih plodova kao lijeka protiv mnogih bolesti, kao i za jačanje i obnavljanje energije i vitalnosti.

Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko sredstvo, fungicidno i dezinfikujuće djelovanje. Mliječni sok takođe pomaže kod glista i ostalih crijevnih napasti, a liječi i gljivice, bradavice na koži i omekšava kurje oči i žuljeve. Ova voćka je poznata i kao blago sredstvo za čišćenje, pri tome ne izazivajući grčeve i dijareju. Pomažu u snižavanju povišenog krvnog pritiska, jer su dobar izvor kalija, minerala bitnog za kontrolu krvnog pritiska. Mogu da budu od pomoći čak i pri mršavljenju. One su dobar izvor vlakana, koja održavaju osjećaj sitosti i odgovarajući nivo energije.

Sočna ribizla je bogata vitaminom C i pomaže u liječenju raznih infekcija, bubrežnih tegoba, pospješuje rad crijeva i podstiče izlučivanje štetnih materija iz krvi.

Bobice imaju kiselkasto-sladak osvježavajući ukus, izuzetno su sočne i to je najljekovitiji dio biljke. Bobice crvene ribizle jačaju apetit i podstiču lučenje pljuvačke...

U narodnoj medicini crvena ribizla poznata je kao voće koje otvara apetit, jača organizam i čisti ga od nagomilanih štetnih materija (posebno mokraćne kiseline). Zbog obilja svježih vlakana u sjemenkama svježih bobica crvene ribizle pospješuju rad crijeva, a zahvaljujući drugim ljekovitim sastojcima ubrzavaju oporavak poslije hirurške intervencije.

S vremena na vrijeme, dobro je kravlje mlijeko zamijeniti biljnim. Biljna mlijeka se jednostavno prave i odlična su alternativa za osobe koje pate od laktozne intolerancije.

Prijatnog, slatkastog ukusa, može da zamijeni mlijeko na svaki način. Rižino mlijeko je dijetalna, hranjiva i lako svarljiva namirnica. Bogato je ugljenim hidratima i bjelančevinama. Sadrži vitamin B1, B2, tiamin, riboflavin, niacin, fosfor, kalcijum, magnezijum. Dobro je za kosti i zube.

Recept – U šerpu stavite jednu šoljicu integralne riže i deset šoljica vode, poklopite i kada proključa smanjite temperaturu na najniži nivo i kuhajte još pola sata. Nakon kuhanja smjesu ohladite, pa procijedite kroz gazu. Mlijeko možete zasladiti medom ili malteksom.

Malo koje dijete će jesti neku hranu samo zato što mama kaže da je zdrava. Po pravilu, ako djetetu kažete da je nešto zdravo, ono to nikako neće jesti. Da obroci ne bi bili bojno polje, najbolje je ograničiti svoje bitke na nekoliko supernamirnica koje su važne u dječijoj ishrani. A ostalo ako neće, ne moraju.

Mahunarke  - su jednostavan i praktičan paket supernutrijenata koji balansiraju šećer u krvi, a to značajno umanjuje rizik od dječije gojaznosti. Mahunarke se takođe povezuju s dužim životnim vijekom i manjim rizikom od pojave tumora, dijabetesa i drugih hroničnih bolesti. 

Špinat - sadrži visok procenat antioksidansa luteina koji ima karotenoidne antioksidanse koji čuvaju kožu od oštećenja. A popravljaju čak funkciju imuniteta. Pored ovoga špinat ima visok procenat vitamina K i magnezijuma, elementa koji je važan za zdravlje kostiju. 

Orasi - jedna šaka oraha sadrži 2,6 grama omega 3 masnih kiselina, ključnih za razvoj mozga, poboljšanje funkcija imuniteta i za kardiovaskularno zdravlje. Sadrže i visok procenat melatonina koji pomaže djeci da imaju kvalitetan san i štiti od raka.

Borovnice - imaju visok sadržaj antioksidansa polifenola koji čuvaju zdravlje krvnih sudova i smanjuju upalne procese - a uz to, ključne su i za održavanje zdravog mozga. Kao i sve bobičasto voće, i borovnice sprječavaju izražavanje genetskih tendencija za razvoj tumora.

Zbog ubrzanog tempa života mnoge domaćice često gotove obroke pripremaju i za nekoliko dana unaprijed, a zatim ih zamrzavaju kako bi sebi uštedjele na vremenu, te skratile boravak u kuhinji.

Ipak, ne mogu se sve namirnice zamrzavati iz prostog razloga što će nakon odmrazavanja biti nejestive, izgubiti hranjiva svojstva i potencijalno biti rizične po zdravlje. Veliki broj namirnica u sebi sadrži dosta vode, te ne podnose dobro zamrzavanje za razliku od većina vrsta mesa.

Tako nikako ne biste smjeli zamrzavati sljedeće namirnice.

Jaja - usljed niske temeperature ljuska može da pukne, te bakterije mogu da prodru u unutrašnjost jaja, što zatim predstavlja zdravstveni rizik. Takođe zbog visokog sadržaja vode u jajetu, ono nakon odmrazavanja neće imati svoju strukturu i ukus.

Celer, zelena salata i krastavac - ovo povrće ne treba zamrzavati u svježem stanju jer se zbog velikog procenta vode lako ledi, unutar samog povrća se stvaraju kristali, zbog kojih pri odmrzavanju ovo povrće potpuno "uvene" i pretvori se u bezličnu i neupotrebljivu masu.

Majoneza - budući da je u pitanju emulzija majonezu nikako ne treba zamrzavati iz istog razloga kao i meke sireve, jer će se nakon odmrzavanja majoneza podijeliti na tečne i čvrste sastojke od kojih je napravljena.

Krompir  - iako je krompir namirnica bogata skrobom, ovo povrće ne podnosi zamrzavane naročito dobro. Ako ipak želite da zamrznete krompir onda sirovo povrće isjeckajte, blanširajte kratko, a zatim zamrznite.

Sirevi - mekani sirevi poput sremskog sira, švapskog sira, rikote i krem sira nisu pogodni za zamrzavanje jer se time gubi njihova vazdušasta struktura. Kada ih odmrznete postaju grumuljičasti, a na površini se izdvoji voda koja se tokom zaleđivanja kristalisala. Tvrđe vrste sireva mnogo bolje podnose niske temperature, a najbolji način da sačuvate njihov ukus prije nego ih stavite na led je da ih izrendate.

Osim za kuhanje, koristi se i u proizvodnji margarina, ribljih konzervi, čokolade, keksa i finog peciva. Popularno je i u kozmetičkoj industriji jer omekšava kožu zbog velikog sadržaja proteina.

Ovo ulje posjeduje visok sadržaj folne kiseline koja pomaže regenerativna svojstva ćelija. Bogato je linolnom kiselinom, vitaminom E i kalijumom. Smanjuje rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i predstavlja efikasno sredstvo za izlučivanje žuči.

Ljetni derneci obično završe pokojom čašicom alkohola što i nije tako loše, ali problem nastaje ujutro (ili popodne) i to u obliku mamurluka.

Mnogi se kunu u''najbolje''recepte protiv mamurluka, a najnoviji glasi ovako: pojedite tost premazan medom! Istraživanje koje je provelo britansko Kraljevsko društvo za hemiju (The Royal Society of Chemistry) navodi da je med kao prirodni zaslađivač najbolji način za rješavanje toksina. Sadrži i fruktozu koja pomaže tijelu da razbije alkohol u bezopasne materije. Dr Džon Emslei, jedan od istraživača, kaže da mamurluk dolazi od acetaldehida:''To je toksična hemikalija u koju se pretvara alkohol i uzrokuje glavobolju, mučninu, a možda i povraćanje.''Mamurluk nestaje kad se acetaldehid polako pretvori u manje toksične hemikalije, a upravo u tome pomaže med."

Sprječava anemiju, oslobađa od bolova u mišićima, nezamjenjiv je borac protiv bronhitisa, gihta, depresije i dijabetesa. Riječ je samo o supernamirnici - kukuruzu.

Ali to nije sve, kukuruz poboljšava koncentraciju, naročito se savjetuje sportistima zbog kondicije, jača nervni sistem, čisti krvne sudove, digestivni trakt i odličan je diuretik. Zahvaljujući obilju vitamina B1 (jedan kukuruz zadovolji 24 odsto od ukupnih dnevnih potreba), koji je sastavni dio enzimskih reakcija vezanih za stvaranje energije, takođe igra važnu ulogu u kognitivnim funkcijama mozga jer je potreban u sintezi acetilholina. Acetilholin predstavlja neurotransmitere neophodne za memoriju. Nedostatak acetilholina vezuje se za bolesti koji se javljaju starenjem, kao što su senilnost i Alchajmerova bolest.

Zbog velikog sadržaja biljnih vlakana, odličan je diuretik i pomaže u regulisanju zatvora. Dobar je i kod oboljenja želuca, jer ublažava simptome gastritisa i čira na želucu, a znatno smanjuje i gorušicu. Zbog velikog sadržaja dijetetskih vlakana, kukuruz snižava nivo holesterola u krvi, a njegovo blagotvorno dejstvo na zdravlje kardiovaskularnog sistema leži i u značajnom sadržaju vitamina B grupe koji snižavaju nivo homocistina u krvi.

Konzumiranjem hrane bogate beta-kriptoksantina - crveno-narandžastog karotenoida koga ima u velikim količinama u kukuruzu - značajno se smanjuje rizik od oboljevanja od raka pluća. Jedna od studija je pokazala da unošenje kukuruza kod nepušača smanjuje rizik za 27 odsto, a kod pušača 37 odsto u odnosu na pušače koji rijetko unose hranu bogatu ovim sastojkom. Za razliku od drugog povrća koje termičkom obradom gubi jedan deo nutritijenata, kuhanjem ili pečenjem kukuruza djelimično se uništava samo vitamin C, ali se oslobađaju molekuli sa antioksidativnim dejstvom, što povećava njegove zaštitničke moći.

Najnovije istraživanje Univerziteta Mančester pokazalo je da žene više paze na kozmetiku koju stavljaju na lice i tijelo nego na hranu koju kupuju za sebe i svoju porodicu.

Istraživanja pokazuju da godišnje u svoj organizam unesemo oko pet kilograma aditiva i da je u proizvodnju hrane uključeno oko 3.500 vrsta različitih hemikalija koje se zadržavaju u našem organizmu. Budite oprezni sa voćem i povrćem koje kupujete u supermarketima. S obzirom na to da nikada nismo sigurni da li je hrana koju jedemo prskana hemikalijama, svaku namirnicu prije upotrebe potopite u vodu sa kašičicom sirćeta. Tako se sa voća i povrća najlakše skidaju teški metali.