Orasi su najzdraviji od svih orašastih plodova i treba što češće da ih jedete. Oni imaju najviši nivo antioksidansa koji pomažu organizmu u zaštiti od bolesti. - Svi orašasti plodovi su zdravi jer imaju odlične nutritivne vrednosti, bogati su nezasićenim masnim kiselinama, mineralima i vitaminima, ali su orasi zdraviji od badema, lješnika ili pistaćija - objasnio je rekao je dr Joe Vinson sa Univerziteta u Scrantonu. On je analizirao nivo antioksidansa u devet različitih vrsta orašastih plodova i zaključio da ih u orasima ima dvostruko više nego u ostalima. Uz to, antioksidansi u orasima su odličnog kvaliteta - od 2 do 15 puta su moćniji vitamina E. Redovna konzumacija orašastih plodova u umerenim količinama smanjuje rizik od bolesti srca, nekih oblika raka, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema.

I dok supa ili pire krompir mogu da zasite, dr Aleks Džonson, specijalista za gojaznost na Institutu za ishranu i zdravlje u Aberdinu upozorava da je isti efekat nemoguće postići kada su pića u pitanju.

Zaslađena pića izazivaju osjećaj zadovoljstva, jer je podizanje nivoa glukoze u krvi brzo, ali vas ne mogu zasititi dugo. “Signali upozorenja su u pićima značajno slabija, pa možete da konzumirate veliku količinu kalorija kroz pića, a da se ne osjetite sito.”, kaže dr Džonson. Zbog toga što ne podrazumijeva žvakanje i zahtijeva malo vremena za varenje, bez obzira na kalorije koje sadrže, pića ne šalju iste signale do mozga kao i hrana. Ovo je veliki problem, jer se stopa gojaznosti povećala, kao i proizvodnja zaslađenih pića, a broj tečnih kalorija koje unosimo u organizam se u posljednjih 20 godina utrostručio.

Žene koje piju oko četiri šoljice kafe na dan imaju 25 odsto manje šanse da će ostati trudne, jer kofein stimulira kontrakcije jajovoda i ometa put jajašca.

Kofein, koji je glavni sastojak kafe, oštećuje transport jajašca iz jajnika u matericu zbog čega žene, koje piju puno kafe, mogu imati problema sa začećem, otkrilo je američko istraživanje sprovedeno na više od 9.000 žena.

- Stimulirajući efekt kofeina deaktivira takozvani "pacemaker" ćelija koje kontrolišu kontrakcije u jajovodima i na taj način onemogućuju prolaz oplođenom jajašcu. Kontrakcije jajovoda imaju veću ulogu u začeću nego što smo mislili - rekao je profesor Sean Ward.

Lipe su počele da cvjetaju, vrijeme je da sakupite i osušite ovaj dragocjeni cvijet, koji ima moćnu iscjeljujuću snagu.

SMANJUJE VALUNGE I PMS

Mnoge žene koriste lipu tokom menopauze za smanjivanje nervoze i problema sa snom. Rina Nisim, švajcarski fitoterapeut i stručnjak za zdravlje žena, savjetuje čaj od lipe za ublažavanje neprijatnih simptoma PMS-a.

SNIŽAVA PRITISAK

Opuštajući efekti lipe blagotvorno djeluju na kardiovaskularni sistem, posebno u slučajevima ateroskleroze ili hipertenzije (lipa snižava krvni pritisak). Birtanski herbalista Sajmon Mils, autor knjige "Out of the Earth, the Essential Book of Herbal Medicine", ističe da cvijet lipe iscjeljuje i jača zidove krvnih sudova.

DOBRA I ZA JETRU

Lipa se preporučuje i za probleme sa jetrom, i to ne cvijet, već unutrašnji dio kore, jer djeluje kao blagi koleretik, što znači da podstiče stvaranje, lučenje i protok žuči kroz jetru, na taj je način čisteći i na prirodan način je obnavljajući. U Francuskoj se kora lipe koristi i u tretmanu virusnog hepatitisa (hepatitisa C).

Uživaj u ribi jer omega-3 masne kiseline jačaju imunitet i sprečavaju herpes Ako inače imaš problema s herpesom, lako je moguće da ćeš ga dobiti i tijekom ljeta zbog izlaganja suncu, odnosno UV zrakama koje oslabljuju imunitet kože. No pojavu herpesa možeš spriječiti prehranom: jedi ribu, piletinu, govedinu, janjetinu, sir, grah i većinu voća i povrća, a izbjegavaj grašak, čokoladu, rogač, kokos, zob, kikiriki i soju. Rijetki su oni koji se nikada nisu susreli s neugodnom i učestalom infekcijom herpes virusom. Dva su tipa virusa uzročnika infekcije: herpes virus tip 1 koji najčešće ''napada'' područje glave, osobito područje oko usta te herpes virus tip 2 koji izaziva infekciju u području spolnih organa. Virus se prenosi direktnim kontaktom, prodirući kroz oštećenu kožu i sluznicu gdje ostaje doživotno smješten u živčanim nakupinama, tzv. ganglijima. Smatra se da snažan imunološki sustav uspješno drži virus pod kontrolom, no slabljenjem imuniteta zbog brojnih čimbenika (primjerice stresa, bolesti ili nepravilne prehrane) virus se aktivira izazivajući simptome poput peckanja, žarenja te neestetskih prozirnih mjehurića koji pucajući ostavljaju ranice na koži. Nosioce virusa često iznenadi aktivacija infekcije tijekom vrućih ljetnih mjeseci, no za to postoji sasvim logično objašnjenje. Naime, ultraljubičaste sunčeve zrake imaju snažan imunosupresivni učinak, stoga pojačano izlaganje ljetnom suncu slabi imunitet i djeluje kao okidač infekcije. Najčešće se ispoljuje upravo herpes na usnici, a u prevenciji ove neestetske i neugodne pojave, osim redovitog korištenja sticka za zaštitu usana od sunca s viskom zaštitnim faktorom, pomaže i pravilna prehrana koja će ojačati imunitet i pomoći u minimiziranju aktivacije virusa.

Dokazano je da ljubav ublažava bol iz dubine mozga i djeluje kao analgetik Planiraš ići zubaru ili estetskom hirurgu? Manje će te boljeti ako si se nedavno zaljubila. Osim standardnih analgetika, na ublažavanje bola djeluje i snažna i strastvena ljubav u ranoj fazi, pod uvjetom da je sretna i obostrana. Ako je za vjerovati istraživačima sa Stanfordskog sveučilišta u SAD, tijekom sretne ljubavi aktiviraju se izvjesni moždani centri zaduženi za ugodu, motivaciju i otpornost na bol. Ti dijelovi mozga, među kojima se ističe nukleus akumbens, aktivni su ne samo kod strastveno zaljubljenih, već i kod ovisnika o kockanju, kokainu i drugim jakim drogama. Kad je nukleus akumbens "upaljen", ljudi se osjećaju dobro i imaju potrebu nastaviti raditi ono što ih je dovelo u to stanje - bilo to drogiranje, patološko kockanje, opsesivni šoping ili druženje s voljenom osobom. Iz ovog proizlazi da je stara usporedba ljubavi s drogom bar djelomično medicinski utemeljena. U istraživanju su sudjelovali sretni parovi čija je veza bila stara maksimalno devet mjeseci. Tokom eksperimenta, svakom je dobrovoljcu na ruci izazivanak umjerena bol ravnomjernog intenziteta, prilikom čega su mu naizmjence prikazivane fotografije voljenog partnera i neke druge podjednako privlačne osobe. Dobrovoljcima je rečeno da bilježe koliko jako u kojim trenucima osjećaju bol, a istovremeno im je skeniran mozak tehnikom funkcionalne magnetske rezonancije, da se vidi kome će se, kada i koliko jako paliti centri u mozgu. Kad bi dobrovoljac gledao partnerovu sliku, bol bi mu popuštala, a u istom trenutku aktivirali su mu se izvjesni dubinski dijelovi mozga. 'Kad su ljudi u strastvenoj fazi ljubavi, koja ih potpuno prožima, dolazi do značajnih promjena u raspoloženju, koje utječu na doživljaj bola', naglasio je dr. Arthur Aron, jedan od istraživača sa Stanforda. 'Radi se o dubokim i starim dijelovima mozga, koji uključuju dopamin, glavnu moždanu hemikaliju zaduženu za regulaciju raspoloženja, ugode i motivacije. A isti dijelovi mozga sudjeluju i u kontroli boli', dodao je. Razumije se, poruka ovog istraživanja nije da odbaciš sredstva protiv bolova i osloniš se na ljubav, jer zasad još nije izumljena tehnika zaljubljivanja snagom volje, a pogotovo ne možeš računati da ćeš uvijek uspjeti navesti drugu stranu da ti uzvrati ljubav. I to baš kad te boli zub ili imaš iskrivljeni članak! No, stručnjaci se nadaju da će nove spoznaje dovesti do naprednijih analgetika, koji će djelovati na dijelove mozga u kojima se odvija strastvena ljubav.

Najučinkovitijima su se pokazali čajevi od kamilice, šipka, bazge i stolisnika Za poznati domaći lijek za prehladu - pileću supu - više znanstvenih studija potvrdilo da posjeduje svojstva antibiotika i sposobnost oslobađanja dišnih putova. Drugo mjesto po popularnosti ima kiseli kupus kojeg odlikuje vrlo visok sadržaj C vitamina, djeluje povoljno na imunološki sustav te skraćuje vrijeme prehlade. Viroze i prehlade predstavljaju najčešći oblik akutnih infekcija gornjeg respiratornog sustava, a pogađaju sve dobne skupine. Zdrave odrasle osobe u prosjeku se dva do tri puta godišnje susretnu s takvom blažom infekcijom, a djeca predškolske dobi čak 6 do 8 puta na godinu. Dolaskom zimskih mjeseci koji nose niže temperature, povećava se i učestalost prehlada i viroza. Antibiotici ne liječe viroze! Prehlada je blaža virusna infekcija koja traje najviše tjedan dana, a manifestira se kihanjem, šmrcanjem ili začepljenim nosom, grloboljom i glavoboljom. Viroza se u rjeđem slučaju može javiti u obliku enteroviroze sa probavnim smetnjama, dok najčešće zahvaća respiratorni sustav sa simptomima poput hunjavice, bolovima u grlu i cijelom tijelu te povišenom temperaturom. Iako mnogi posežu za antibioticima kako bi se što prije riješili prehlade, oni ne predstavljaju adekvatnu pomoć osim ako se uz virusnu razvije i bakterijska infekcija. ''Liječenje'' prehlade i viroze najčešće se zapravo svodi na jačanje obrambenog mehanizma i ublažavanje simptoma, bez obzira što se oni obično, nakon 5 – 10 dana, povuku i sami. Važno je održavati zdrav i snažan imunološki sustav u vidu prevencije bolesti, odnosno kako bi spremno odgovorili na napad infekcije. Najbolji način za to je konzumiranje dobro izbalansirane prehrane, redovito bavljenje umjerenom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanje stresa i naglog mršavljenja te osiguravanje kvalitetnog sna. Međutim, ako nismo uspjeli zaštiti organizam od prehlade, postoji niz namirnica koje bi mogle ubrzati ozdravljenje i učiniti tih nekoliko dana podnošljivijima.

Gorušica osim u senfu koristi se i kod kuhanja tako da se na zagrijanom ulju kratko proprži. Hrana se dodatkom gorušice postaje lako probavljiva. Gorušica se koristi kod loše probave, vjetrova i kod neredovite stolice. Kao začin najčešće se koristi u pripremi indijskih jela.

Potpuni apstinenti imaju blago viši rizik od bolesti od osoba koje piju umjereno Iako se alkohol čini kao idealno piće za hladne zimske dane, on zapravo smanjuje tjelesnu temperaturu neovisno o vanskoj temperaturi te povećava rizik od pothlađivanja. Ljudi su konzumirali alkohol još u prahistorijskim vremenima. Vino se prvi puta spominje u Starom Zavjetu, a činilo je i važan dio kultrure starih Rimljana i Grka. Prvo pivo su okusili Sumerani i Babilonci oko 4000 g. pr. Kr., a i diljem istočne Azije su poljoprivrednici koji su uzgajali žitarice neovisno jedni o drugima otkrivali razna alkoholna pića. Danas su alkoholna pića u svim oblicima uvriježeni dio kulture i socijalizacije. Iako se primarno pije zbog povoljnog utjecaja na raspoloženje, rezultati studija otkrivaju i zdravstvene blagodati umjerene konzumacije alkohola. Ni previše ni premalo Zdravstveni rizici prekomjernog uživanja u alkoholu, kao i potencijalna "sigurna granica" konzumacije poznati su već stoljećima. Moderne epidemiološke studije ukazale su na nižu smrtnost i pobol među umjerenim konzumentima alkohola. Kao prekomjeran unos alkohola definiran je unos ≥3 alkoholnih pića dnevno, a odnos unosa alkohola i smrtnosti opisan je popularnom "j-krivuljom" koja slikovito ukazuje na niži rizik smrtnosti za osobe koje umjereno piju, dok neumjereno konzumitranje nosi najviši rizik, a potpuni apstinenti imaju blago viši rizik od osoba koje umjereno piju. Ovaj novi pogled na zaštitni učinak alkohola najviše se vezuje uz blagotvorni učinak na kardiovaskularno zdravlje, posebice prevenciju koronarne bolesti. S druge strane, dobro su poznati negativni učinci prekomjernog unosa alkohola na zdravlje srca, primjerice povećan rizik od alkoholne kardiomiopatije, visokog krvnog tlaka te hemoragijskog moždanog udara. Alkohol zimi grije? Iako se alkohol čini kao idealno piće za hladne zimske dane, on zapravo smanjuje tjelesnu temperaturu neovisno o vanskoj temperaturi te povećava rizik od pothlađivanja. Naime, kad je temperatura okoliša niska, krv napušta kožu i odlazi grijati unutarnje organe. Alkohol radi obrnuto i povećava dotok krvi u kožu - posljedica je hlađenje tijela. Dodatno, alkohol smanjuje drhtanje što je aktivnost kojim se tijelo brani od hladnoće jer na taj način proizvodi toplinu. Nakon samo jednog alkoholnog pića, tijelo reagira na prvotni osjećaj topline tako da tjera krv u kožu i pojačava se znojenje koje dodatno pridonosi smanjenju tjelesne temperature.

Vrijeme je promjenljivo i nestabiilno stoga je bitno održati imunitet na visini zadratka odbrane od bolesti. Zato vam predstavljamo namirnice koje su veliki pomagači u toj misiji.

Kamenice

Možda su kamenice najpoznatije po svojoj afrodizijačkoj ulozi, međutim, kada je u pitanju jačanje imuniteta, one se nemaju čega sramiti. Zahvaljujući mineralu cinku, koji je osim s povećanom muškom plodnošću povezan s protuvirusnim djelovanjem, kamenice su prava namirnica za hladne dane.

Šampinjoni

Ko bi rekao kako ove bijele šumske stanovnice mogu pomoći našem tijelu u borbi protiv prehlade i gripe?! Šampinjoni sadrže selen i antioksidanse: manjak selena je povezan s većim izgledima razvijanja teške gripe, a B vitamini rivoflavin i nijacin također pomažu u izgradnji jakog imuniteta.

Istraživanja nad životinjama su pokazala kako šampinjoni djeluju protuvirusno, protubakterijski, pa čak i protutumorno.