Unatoč tome što je luka, Hamburg leži dalje do mora. Rijeka Elba na kojoj je on smješten, teče više od 100 km izvan grada prije nego se račva u deltu. Grad ima više od 1,6 milijuna stanovnika i jedan je od povijesnih trgovačkih gradova. U svom središtu ima jezero, ograđene unutarnje vodne tokove, Alster i više plovnih kanala od Venecije. Povijesno, njegove veze kako s Baltikom, tako i sa Sjevernim morem od velikog su značenja za dinamičnu komunikaciju sa svijetom. Njegovi trgovci razvili su kontakte s Londonom, vodećim centrom svjetske trgovine, do takvih mjera da je Hamburg više nego bilo koji njemački grad bio u mogućnosti dijeliti svjetske izvore hrane u ranim danima kolonijalizma. Jedrenjaci East India Company donosili su začine, čaj, kavu i duhan, ali i informacije o dalekim zemljama i recepte. Hamburžani uživaju u okusima, pa kada su u pitanju hrana i piće, novac nije upitan. "U Hamburgu jednom možete jesti na engleski, zatim na francuski ili na njemački način."

Ukrajinska kuhinja je vrlo ukusna, ali uslijed visokog udjela masnoće i vrlo kalorična. Uz tradicionalne elemente u ukrajinskoj kuhinji osjećaju se njemački, ruski, turski i poljski utjecaji. Ravnice južne Ukrajine smatraju se jednim od najplodnijih dijelova cijelog svijeta. Uz obilje kiša i blage klime Ukrajinu nazivaju i žitnicom Europe. Voće, povrće, šumski plodovi, gljive, krumpiri, kupus, grah, grašak, šećerna repa, proso, meso s naglaskom na svinjetinu samo su dio ukrajinskog kulinarskog naslijeđa, dok se hljeb smatra temeljem prehrane.  Najslavnije među juhama jesu borshch (među slavenskim narodima vrlo dobro poznata juha s ciklom, kupusom i mesom) i solyanka (juha s gljivama, mesom ili ribom). Za njima slijedi ukha - riblja supa.Uz supe i glavno jelo nezaobilazne su salate, a njih u ukrajinskoj kuhinji ne nedostaje.

Vlasnik jedne picerije u Napulju uvrstio je u svoj jelovnik picu od 1.800 eura s kojom se nada da će ući u Ginisovu knjigu rekorda.

Picerija Klaudija Kamilerija u Napulju postala je prava atrakcija, jer se na njenom jelovniku nalazi najskuplja pica na svijetu. Pica je, po riječima Kamilerija, dostojna kako reputacije slavnog italijanskog specijaliteta tako i svoje paprene cijene, prenose mediji. Ukoliko želite da probate ovu picu, čije je tijesto posuto bijelim tartufima, listićima od 24-karatnog zlata i prvoklasnom mocarelom, morate da je naručite sedam dana unaprijed i to u periodu od maja do oktobra, tj. u sezoni berbe tartufa.

Najviše alkoholnih pića na svijetu popiju, sudeći prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), građani Moldavije, a za njima slijede Česi i Mađari, piše britanski "Independent".

Prema količini popijenog alkohola, četvrto mjesto dijele Rusi i Ukrajinci, koji su, kako primjećuje londonski dnevnik, tradicionalno veliki ljubitelji votke, prenio je BBC. List podsjeća da je Mihail Gorbačov, u vrijeme kada je bio lider Rusije, namjeravao da zbog problema uzrokovanih pretjeranim konzumiranjem alkohola zabrani ispijanje votke tokom većeg dijela dana, zbog čega je postao nepopularan.

Prema podacima SZO, Moldavci popiju tri puta više alkoholnih pića nego što je svjetski prosjek, koji iznosi šest litara godišnje. Od naroda u bivšim jugoslovenskim republikama, "najbolje" plasirani na listi ljubitelja alkohola su Slovenci, koji su na devetom mjestu, navodi "Independent".

Grupa škotskih naučnika upravo patentira nove "inteligentne" sisteme za ambalažu prehrambenih proizvoda koji bi trebalo da olakšaju uvid u rok trajanja namirnica.

Više neće biti potrebe da se probaju ili mirišu namirnice da bi se znalo da li su se pokvarile, jer će etiketa koja će mijenjati boju pokazivati svježinu namirnica. Zelena traka će biti pokazatelj "starosti" namirnice, na primjer u sedmicama. Tokom perioda od mjesec dana, traka će biti zelena u prve tri sedmice, a potom će postati crvena čim se promijeni hemijski sastav namirnice, što ukazuje da više nije za konzumiranje. Škotski istraživači ispituju i novu plastičnu ambalažu koja bi mijenjala boju u zavisnosti od "starosti" prehrambenog proizvoda.

Kuba će uskoro u svojoj ponudi imati kafu sa graškom. Ali, ne radi se o širenju ponude već previsokoj cijeni čiste kafe koja je sastavni dio života na Kubi.

Skok cijene tog crnog napitka otežao je ispunjavanje vladinog zahtjeva da joj trgovci snize cijenu. Tako je kao zamjena došao prženi grašak čija se zrna miješaju sa kafom. Ipak, kafa pomiješana sa graškom nije velika novost za Kubance koji "čistu kafu" piju tek od 2005. kada su grašak izbacili iz upotrebe. Kafa u kombinaciji sa graškom će biti jeftinija, ali i više gorka, piše Reuters.

Ginseng se u istočnoj Aziji koristi kao tonik i sredstvo za jačanje organizma već više od 500 godina. Tradicionalno se ginseng koristio kratkotrajno i dugotrajno. Kratkotrajna primjena preporučivala se zdravim osobama za smanjenje umora, poboljšanje koncentracije, cijeljenje rana, otpornost prema stresu, održavanje budnosti i poboljšanje radne sposobnosti. Dugotrajna primjena preporučivala se u svrhu poboljšanja zdravlja, posebice kod starijih osoba, oslabljenih hroničnim bolestima. Pionir eksperimentalnih studija o ginsengu, dr. Israel Brekhman je pri opisivanju svojstava ginsenga, koja uključuju jačanje otpornosti prema fizičkom, hemijskom i biološkom stresu te poticanje vitalnosti organizma, za ginseng upotrebio termin adaptogen. Djelovanje adaptogenih tvari posebice je očito „kada je otpornost organizma smanjena ili je opterećena dodatnim zahtjevima“. Eksperimentalne studije potvrdile su adaptogena svojstva ginsenga, a ona su rezultat djelovanja aktivnih tvari ginsenozida prisutnih u korijenu. Sportaši koriste ginseng kao ergogeno sredstvo već dugi niz godina. U studiji u kojoj je učestvovalo 50 nastavnika tjelesnog odgoja, dobi između 21 i 47 godina, pokazano je da pripravak ginsenga povećava radnu izvedbu pojačavajući iskoristivost kisika.

Mlijeko, jogurt, sir i sl. ublažavaju dejstvo antibiotika, koji uništavaju bakterije u slučaju infekcije (npr. upale zubnog korijena). Međutim, antibiotici iz grupe tetraciklina se spajaju sa kalcijumom iz mliječnih proizvoda i stvaraju grudvice, koje ne mogu da dospiju u krv kroz zid tankog crijeva. Aktivne materije koje podstiču obnavljanje kostiju (fluoridi) sa kalcijumom stvaraju soli, koje organizam teško apsorbuje. I ovdje važi pravilo: Dva sata prije i poslije uzimanja lijekova ne treba konzumirati mlijeko i mliječne proizvode, pa čak ni sladoled!

Japanski naučnici su odlučili stati na kraj alergijama na pelud cedra i razvili su transgeničnu rižu! Inkorporacijom bioaktivnih gena u rižu, dobio se hibridni peptid kakav se nalazi i na većini ljudskih T-stanica (reaktivne stanice imunološkog sustava). Transgenični usjevi već su neko vrijeme hit u prehrambenoj industriji, a kroz niz godina razvilo se nekoliko generacija, odnosno modifikacija u svrhu boljeg i kvalitetnijeg uroda. Prva transgenična generacija bila je „insect-resistant“, a razvijena je u svrhu borbe protiv insekata i dobivanja što obilnijeg uroda. Druga generacija bila je usmjerena kvaliteti – nutritivno obogaćena esencijalnim aminokiselinama, vitaminima, mineralima i korisnim masnim kiselinama. Treća generacija (predmet navedene studije) funkcionira zapravo kao proteinska tvornica, odnosno podloga za cjepiva i terapeutske supstance s pozitivnim učinkom na ljudsko zdravlje. Koriste se geni koji kodiraju bioaktivne peptide, antigene, protutijela, proupalne i protuupalne faktore itd. Ideja spomenute studije, provedene na primatima tokom 26 sedmica, bila je razviti jednostavnu alergen-specifičnu imunoterapiju koja potiče imunološki sustav na razvoj otpornosti, ali pritom bez razvoja alergijske simptomatike. Čini se da je induciranje imunološke tolerancije alergena (u ovom slučaju peludnih) uspjelo, te konzumacija takve riže nije bila popraćena nikakvim negativnim zbivanjima u organizmu.