Zelje svojim biljnim vlaknima, koja za sebe vežu vodu, a time i masnoće i otrovne supstance, ubrzava prolaz hrane kroz crijeva, i tako otklanja crijevne tegobe i probleme s varenjem.

Visoke koncentracije kalijuma, željeza, magnezijuma i vitamina C čine zelje izuzetno vrijednom namirnicom. Ono oživljava mozak i nerve, pomaže kod nervoze i pomanjkanja koncentracije, kod probavnih smetnji, smanjuje nivo masnoće u krvi, jača imunitet, štiti sve sluznice u tijelu, jača kosti i zube, te podstiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Jaja, prema novim saznanjima, spadaju u kategoriju superhrane jer poboljšavaju opšte zdravstveno stanje i efikasna su u borbi sa viškom kilograma.

Nutricionisti kažu da su jaja jedna od najhranjivijih namirnica, a za maksimalan efekat preporučuje se jedno dnevno. Jaja su,  iako imaju malo kalorija, bogat izvor proteina i puna su važnih sastojaka, posebno vitamina D i B12.

Jaja su, od svih izvora proteina, najbogatija kombinacijom aminokiselina koja je ključna za razvoj djece i adolescenata. "Zdravstvene blagodati jaja čine se tako sjajnima da nije pretjerivanje nazvati ih superhranom te su jedna od nutritivno najbogatijih namirnica. Ne samo da imaju malo kalorija, već su prepuna nutrijenata koji su od ključnog značaja za zdrav život."  Jaja bi posebno trebale jesti mlađe osobe, osobe koje ne piju mlijeko kao i one koje previše uživaju u mesu, preporučuju stručnjaci. Značajan je i podatak da se u jajima nalazi važna količina vitamina D koji je prema novim saznanjima vrlo važan u jačanju imuniteta i prevenciji raznih bolesti, u prvom redu gripe.  Jaja takođe igraju važnu ulogu u gubitku kilograma, a ono srednje veličine ima samo 80 kalorija.

"Samuel Adams Utopias" najjače je pivo na svijetu sa 27 posto alkohola i pojavljuje se u prodaji svake dvije godine. Tamno pivo "Samuel Adams Utopias" ponos je bostonske pivare čiji je vlasnik Jim Koch. 

"Utopias" svoju jedinstvenu snagu zahvaljuje 15-godišnjem sazrijevanju u drvenim bačvama bostonske pivare, istima kakve se koriste za sazrijevanje whiskeyja. Zbog dugog proizvodnog kruga na tržištu se pojavljuje svake dvije godine u ograničenim količinama, na primjer u vrijeme praznika. Koch će ove godine na tržište plasirati samo 10 hiljada boca (6,5 dcl) po cijeni od 150 dolara. Pivo je zabranjeno u 13 američkih država, mahom južnih, u kojima su na snazi stari zakoni koji ograničenje količine alkohola u pivu postavljaju na 14 posto. Pivo se prodaje u keramično-bakrenim bocama koje podsjećaju na kotlić. Koch kaže da je "Utopias" pivo za sofisticirane ljubitelje i trebalo bi ga konzumirati kao šampanjac.

Ljeto je vrijeme kada se puno roštilja. Da bi ugodan događaj roštiljanja, gdje se u prirodi sa prijateljima i porodicom uživa, bio i zdrav, evo nekoliko savjeta:

- Najbolje je da meso kupite neposredno prije planiranog roštiljanja. Meso za roštilj treba uvijek da bude svježe.

- Za pravljenje marinade ili sosa koristite maslinovo ulje ili ulje od uljane repice. Ova ulja su na osnovu svog sastava najbolja za roštiljanje. 

- Meso marinirajte dan prije roštilja, a ako ga želite samo posoliti, uradite to neposredno prije stavljanja mesa na roštilj. Svježi začini se stavljaju na meso nakon što su ispečeni, jer inače izgore.

- Spriječite kapanje masti sa mesa u vatru, jer sagorijevanjem nastaju supstance koje izazivaju rak, a one iz vatre isparavanjem dolaze nazad do mesa.

- Najbolje je da roštiljate sa prirodnim drvetom ili pravim ugljem, a nikada sa drvetom koji je lakiran ili prerađen, kao ni sa iglicama crnogorice.

Za razne kućne svečanosti, na izletu ili vikendu iznenadite svoje ukućane ili goste fondueom, koji se sve češće priprema i u  našim domaćinstvima. Ne zahtijeva posebne pripreme pa gosti mogu i sami sudjelovati u pripremanju jela, što je svakako vrlo zabavno.

Za recimo fondue od govedine sve se svodi na to da tanko-narezane komadiće govedine koji se kuhaju u kombinaciji maslaca i ulja kasnije umačete u različite umake. Od mesa se može koristiti i piletina. Fondu je jednostavan za pripremu jela a koriste se namirnice koje se mogu u prosjeku pronaći u svakom domaćinstvu. Umak za fondi može biti različit a Švicarci najčešće koriste sir i vino u kombinaciji.

Fondue, staro švicarsko jelo od sira, danas se prilično izmijenilo. Danasnji su fonduei poznati u raznim zemljama u više varijanti, a popularni su jer okupljaju ljude oko zajedničkog stola i zabave. Svako priprema svoj zalogaj sam, te bira pikantne dodatke poslužujući se njima.

Za pripremanje fonduea postoje posebne posude (caquelon) od keramike, poluporculana, plemenitog čelika, bakra, koji je iznutra presvučen kositrom ili srebrom, itd.

Kuhala su na spirit ili na specijalno napravljene "bombice". Ako nemate sve što vam je potrebno za pripremanje originalnog fonduea, poslužiće vam i obična emajlirana posuda, posuda od vatrostalnog stakla ili porculana, a umjesto viljuški dovoljni su oštri i dugački štapići.

Prilozi uz fondue su raznoliki i brojni. Uz slani fondue od sira, mesa ili riba možete pripremiti razne pikantne salate i umake. Stavljate ih u male staklene zdjelice, u velike dublje i široke čaše sa stalkom ili u lijepe plastične zdjelice. Rasporedite ih tako da gostima budu na dohvat ruke. Napunite ih kiselim povrćem izrezanim u veličini zalogaja; kiselim krastavcima, gljivama, paprikom, maslinama, krupno narezanim lukom, mladim lukom, rotkvicom, salatom od crvenog kupusa, ploškama tvrdo kuhanih jaja, itd.

Omiljeni su prilog pikantne majoneze, francuska salata i razni umaci u originalnim bočicama kao npr.curry, soy-sauce, senf, kecap i dr. Ne smijete izostaviti so, biber i papriku. Dovoljna je samo jedna vrsta hljeba, ali možete ponuditi i više.

Uz fondue najčešće služite pivo, vino ili dobru rakiju. Pivo i vino ne smiju biti prehladni. Uz čokoladni fondue poslužujete slatko vino.

Prema istraživanju tvrtke YorkTest, krompir je namirnica na koju je tolerantno više od 99% ljudi. Netolerancija na hranu sve je učestalija. Najčešće se ne podnosi laktoza, gluten i žitarice, a manifestira se kao nadutost, migrenom, ekcemima i umorom. York Test , dobavljači setova za testiranja tolerancije na hranu , nakon obrade podataka sa testova iz 2007.g. koje je koristilo više od 8000 pacijenata, navode da je krompir hrana koja izaziva najmanje alergija, probavnih ili nekih drugih problema. Nakon krompira najmanje smo alergični i na grejpfrut, marelice, jabuke, ječam i limun.

Pripremom hrane sa rižinim mekinjama, umjesto pšeničnim brašnom, smanjite unos masnoća, kalorija i troškove. Iako svijest o dobroj i lošoj hrani tek ulazi u hrvatske kuhinje, ono što je u posljednje vrijeme sve aktualnije je "zdravo kuhanje". U podizanju kvalitete kuhanja možda će vam pomoći istraživanje Američke nezavisne istraživačke tvrtke Ingredient Technologies. Naime, oni su u svom istraživanju, pri pripremi proizvoda, zamijenili 20% bijelog brašna rižinim mekinjama, te u konačnici dobili proizvod koji sadrži 32% manje masnoća i 26% manje kalorija. Zamjena brašna mekinjama nije utjecala na boju, okus ni teksturu proizvoda. Također u izračunima se pokazalo da je cijena "novog proizvoda" za 11% niža od cijene "standardnog proizvoda". Osim što su zdrave rižine mekinje mogu donijeti uštedu u vašem kućanstvu, pogotovo s obzirom na činjenicu da je cijena žita neprestano rasla na svjetskom tržištu tijekom cijele prošle godine. Rižine mekinje su izvrstan izvor vitamina E, antioksidansa γ-orizanola (važan za prevenciju bolesti i infarkta srca) i fitosterola (spojevi koji smanjuju apsorpciju kolesterola).

Voće, povrće i konzumiranje mliječnih proizvoda, vrlo je važno za djecu školskog uzrasta, te bi trebalo biti sastavni dio dobro izbalansirane prehrane u razvojnom periodu života. U posljednjem desetljeću, zabilježen je nagli porast broja djece školskog uzrasta, oboljele od pretilosti i dijabetesa. To je uzrokovalo reakcije mnogih zdravstvenih organizacija, koje kroz školsku prehranu pokušavaju utjecati na prehrambene navike mladih osoba. Također, stručnjaci smatraju da pothranjenost i nedostatak mikronutrijenata smanjuju sposobnost pamćenja. Studija objavljena u Journal of School Health izrađena je prema postojećim saznanjima o prehrani i faktorima koji su povezani sa boljim pamćenjem i razvijanjem inteligencije. 2003.g. Dr Paul Veugelers sa School of Public Health, University of Alberta, Kanada, proveo je istraživanje na učenicima, putem upitnika o; visini, težini i prehrani. Analizom upitnika znanstvenici su izračunali unos nutrijenata i energije za svakog učenika. Kako bi izmjerili kvalitetu prehrane, definirali su Internacionalni Indeks Kvalitete Prehrane (Diet Quality Index-International (DQI-I)). DQI-I predstavlja unos hrane i esencijalnih nutrijenata karakterističnih za zdravu prehranu; voća, povrća, žitarica, dijetnih vlakana, proteina, željeza, kalcija i vitamina C. Analizom učenika i njihove prehrane pokazalo se da kvaliteta prehrane evidentno utječe na intelektualne sposobnosti učenika. Tako je npr. uočeno da učenici koji svakodnevno konzumiraju voće i povrće, a prehrana im sadrži mali udio masnoća, češće i s boljim rezultatima prolaze na testovima znanja. Prehrana bogata mliječnim proizvodima pokazala se također važna za bolje pamćenje.

Brašno od rogačevih klica sadrži oko 95% dobro izbalansiranih amino-kiselina. Bjelančevine je iz rogača lako izolirati, pa ova biljka ima potencijal ući na tržište kao alternativni izvor proteina. Tržište alternativnih izvora proteina ubrzano raste, jer je i potražnja za hranom s niskim GI (glikemijskim indeksom) u poslijednjih nekoliko godina znatno porasla. Rogač u prahu se već koristi u prehrambenoj industriji kao dodatak u proizvodnji čokolade. Korištenjem tehnike alkalne ekstrakcije uz izoelektrično ispitivanje proteina u rogaču je izmjeren vrlo visoki udio proteina (čak 96.5%). Međutim za sad je cijena rogačevog brašna još izrazito visoka. Razlog je u tome što kultura uzgoja rogača nije osobito popularna, a visoka je i cijena proizvodnje.

Česte promjene vremena, proljetni umor i stres čest su uzrok lošeg raspoloženja. No nije potrebno da pribjegavate lijekovima, pomognite si odgovarajućom prehranom. Prema novom istraživanju objavljenom jučer u časopisu Archives of General Psychiatry, možete si pomoći i redovitim uzimanjem vitamina D. Naime, rezultati ovog istraživanja povezuju nisku razinu ovog vitamina i visoku razinu paratiroidnog hormona (PTH) sa pojavom lošeg raspoloženja i razvojem depresije. I stručnjaci iz Children's Hospital and Research Center Oakland smatraju da je vitamin D neophodan za zdravlje mozga. U istraživanju Longitudinal Aging Study Amsterdam su sudjelovali volonteri kojima je mjerena razina vitamina D (25-hidroksivitamin D - 25(OH)D) i PTH. Kod 26 volontera ustanovljena je teška depresija, 169 osoba imalo je laganu depresiju, a 1087 volontera nije patilo od depresije. Prosječna koncentracija 25(OH)D u krvi izmjerena je u visini od 21 nanograma po millilitru (ng/ml), a PTH 3.6 pikograma po millilitru (pg/ml). Kod depresivnih osoba izmjerena je za 14% niža koncentracija 25(OH)D i 33% viša koncentracija PTH. Stoga, ukoliko se osjećate umorno, klonulo ili depresivno, vitamin D bi vam mogao pomoći u popravljanju raspoloženja. Vitamin D u prirodi postoji u dva biološki inaktivna prekursora- D3 ili kolekalciferol i D2 ili ergokalciferol. Vitamin D se u organizmu sintetizira za vrijeme izlaganja suncu, a možete ga unijeti i putem hrane. Preporučena dnevna doza je 200 IU na dan za djecu i odrasle do 50 godina, a za osobe iznad 50 godina starosti 800-1000 IU vitamina D3. Povećane doze vitamina D trebale bi uzimati osobe koje žive na područjima sa malim brojem sunčanih dana. Deficit vitamina D uzrokuje pogoršanje osteopenije, osteoporozu, mišićnu slabost, fralture-lomove kostiju, neke karcinome, autoimunu bolest, infektivne bolesti i kardiovaskularne bolesti. Izvor vitamina D: germa, cjelovite žitarice, tamno zeleno povrće, orašidi i sjemenke, riba, hladno prešana biljna ulja, putar, jetra, jaja, organski uzgojeno meso.