Fast food u dječijoj ishrani
Ishrana koju označavamo kao fast food (brza hrana ) u savremenom je načinu života postala jako raširena i veoma čest izbor za obrok izvan kuće. Socioekonomski trendovi kao što je sve duže radno vrijeme, sve više zaposlenih žena, puno samohranih roditelja i slično, izmijenili su porodičnu tradiciju ishrane. Kako roditelji imaju sve ubrzaniji način života, to zahtijeva promjene u brzini pripreme obroka, pa je okupljanje porodice za stolom i zajednički obrok postao pravo malo dostignuće. Nekoliko decenija unazad sva hrana se pripremala kod kuće, a često je i povrće bilo „iz bašte“, meso se nabavljalo kod mesara, voće i povrće na pijaci, hljeb u pekari ili se također pekao kod kuće. Izlazak u restoran je uglavnom bio rezervisan za specijalne prilike. Sve češće u savremenom načinu života, uz pristupačne cijene fast food porodice naručuju dostavu ove hrane ili idu u fast food restorane.
Šta treba da znate o fast food hrani
• fabrički proizvedena hrana se djelimično razlikuje od one koju spremamo kod kuće
• često je siromašna vlaknima
• ima viši sadržaj zasićenih masti, što joj daje dobar okus, ali je sa zdravstvenog aspekta poželjna konzumacija nezasićenih masti i biljnih ulja
• obično je fast food bogat kalorijama
• veći je sadržaj šećera i soli
Fast food se sprema vrlo brzo i često je veoma ukusan, privlačan po izgledu, boji i pakovanju. Školarci koji dobiju novac za užinu sa velikim uživanjem, često u grupama vršnjaka, imaju samostalan (često nepravilan) izbor šta će užina biti.
Fast food statistike
Fast food restorani ili servisi sa brzom uslugom Amerikancima su čest izbor za ishranu izvan kuće, pa prosječan Amerikanac jede izvan kuće 4 puta sedmično. Malo više od 30% djece i adolescenata svaki dan konzumira fast food, a zastupljenost ove vrste hrane raste što je dijete starije. U TV reklamama za hranu dominiraju grickalice, fast food i slatka pića. Takav marketing djeluje na djecu koja inače provode puno vremena pred televizijom, na način da povećava konzumaciju ovih proizvoda u dječijoj populaciji. Djeca starosti 4-12 godina potroše 8 biliona dolara sopstvenog novca na hranu i pića, često slijedeći primjer svojih roditelja. Naravno, naši uslovi i način života su znatno drugačiji i ne možemo se svrstati uz bok Amerikancima, ali savremeni svjetski trendovi na velika vrata ulaze i u naše živote, pa i u način ishrane. Zbog toga treba da našu djecu naučimo šta je pravilan izbor u ishrani jer je to temelj dobrog zdravlja.
Kakve su posljedice neumjerene upotrebe fast fooda?
Učestala konzumacija brze hrane ima negativan uticaj na organizam s obzirom na visoki energetski unos i sadržaj masnoća, a nisku nutritivnu vrijednost. Brza hrana (eng. fast food) je vrsta hrane koja se vrlo brzo priprema i servira, ponekad se naziva i junk food, što bi značilo hrana-smeće. U svijetu su posebno popularni hamburgeri, te pomfrit, tj. prženi krompirići, hot-dog, brzo pripremljena piletina, uz što veoma često ide Cola ili druga gazirana slatka pića. Brza hrana je jedan od simbola savremenog Zapada i brzog načina života. Veliki izazov koji stoji pred roditeljima je naučiti djecu i adolescente da „pametno jedu“, tj. da njihov izbor kad god je to moguće bude zdrava hrana, uz umjerenu konzumaciju fast fooda. Zdrave navike u ishrani koje dijete usvoji rano, u porodici, u direktnoj vezi su sa smanjenim oboljenjima od hroničnih bolesti kao što je pretilost, srčana oboljenja, povišen krvni pritisak, dijabetes tip 2, osteoporoza i oboljenja vezana za način ishrane, kasnije u životu. Statistike govore da će do 2050. godine dvije trećine djece na planeti biti preteško ili pretilo. Tri četvrtine djece starosti 8-15 godina ne zna kakve negativne uticaje ima brza hrana. Zbog toga se u svijetu svakodnevno promoviraju pokreti čiji je cilj borba protiv dječije pretilosti fizičkom aktivnošću i zdravom ishranom. Istraživanje koje je provedeno na 5.500 djece u osnovnim školama u Velikoj Britaniji utvrdilo je da djeca koja češće konzumiraju brzu hranu imaju do 15% lošije rezultate na testovima od djece koja ju konzumiraju rjeđe. Također se ističe da loši rezultati u školi mogu potaknuti djecu na češću konzumaciju brze hrane da bi se utješili. Povremena konzumacija brze hrane nije štetna, ako je dijete naviknuto na inače uravnoteženu ishranu. Period između 6-12 godina je vrijeme stabilnog, stalnog rasta djeteta, pa je dobra ishrana visoki prioritet za zdravlje. Djeca moraju znati da ono što jedu utiče na to kako rastu, kako se osjećaju i ponašaju. Promjene u društvu intenzivirale su potrebu za što zdravijom i raznovrsnijom hranom do te mjere da način prehrane treba da postane dio dječijeg osnovnog obrazovanja. Način života je doveo do toga da roditelji sa djecom, pogotovo onom školske dobi, provode vrlo ograničeno vrijeme.
Tradicionalne vještine i način ishrane se ne prenose automatski sa roditelja na dijete. U ne tako dalekoj prošlosti, hrana je bila tretirana s poštovanjem zbog svojih uticaja na održavanje kvaliteta života, a zajednički obrok – dijeljenje tog posebnog iskustva sa drugima. Savremena kultura je na mnogo načina struktuirana tako da njeguje loše navike u ishrani – od privlačnih reklama do primamljivih opcija – kako biti „IN“. Zbog svega toga, za našu djecu treba da izgrađujemo sredinu u kojoj će naučiti šta je zdravo i dobro, i znati pravilno konzumirati industrijske proizvode. Roditelji imaju velikih poteškoća u formiranju zdravih navika ishrane kod svoje djece. Zbog hrane se između roditelja i djece gotovo svakodnevno vode pravi mali ratovi. Jednostavno, djeca vole procesuiranu hranu i slatkiše, pa se već pri pogledu na zdjelicu supe ili kuhano povrće bune i rone suze.
Dragi roditelji!
Uz uvjet da ste dobro informirani i naoružani strpljenjem, pokazujući sopstvenim primjerom, polako ali sigurno vaše dijete može prihvatiti i zavoljeti zdravu hranu. U saradnji sa vrtićima i školama možete iz jelovnika isključiti paštete, hrenovke, hamburgere, riblje štapiće, pizze, sendviče, grickalice, slatka pića ili barem dovesti ove namirnice na mali udio u ishrani vašeg djeteta. Svom djetetu umjesto tri obilna obroka servirajte 5 manjih, laganih i što raznovrsnijih obroka koji sadrže integralne žitarice, voće, povrće i mlijeko – mliječne proizvode, ribu, krto meso ili kvalitetne masnoće, kako bi imalo dovoljno energije za svoje brojne psihofizičke aktivnosti. Kada je u pitanju unos tečnosti, osigurajte mu dovoljno zdravih napitaka – vode, biljnih i voćnih čajeva i prirodnih nezašećerenih voćnih sokova. Potrebu za slatkim djetetu možete zadovoljiti sa svježim ili sušenim voćem, voćnim salatama, laganim kolačima od kvalitetnih sastojaka. Povremeno možete djetetu ponuditi nešto iz palete fast fooda ili čak omiljeni hamburger ili pizzu napravite sami od zdravih i isto tako ukusnih sastojaka i na zdrav način.
Naučite dijete da jede pametno!
Izgradite kod svog djeteta naviku da jelu posveti pažnju i razmišlja kod samostalnog izbora. Naučite ga da hranu dobro žvaće i da izbjegava jedenje u žurbi. Jesti pametno također znači prestati jesti na vrijeme - ne prejedati se. Našem tijelu treba vremena da „shvati“ da je upravo nahranjeno. Pametno hranjenje je opuštajuće, donosi zadovoljstvo, varenje hrane je bolje. Umjerenost u svemu, pa i u ishrani je uvijek ključ uspjeha. Ako želite da vaše dijete jede zdravo, to morate prvenstveno pokazati svojim primjerom - zapamtite da dijete oponaša roditelje!