Mljeveno meso


Mljeveno meso osnov je za pripremu brojnih tradicionalnih jela u kuhinjama svijeta. Na našim prostorima najpoznatije jelo od mljevenog mesa su ćevapi, u Italiji je to bolognese sos, u Turskoj ćufte, a u SAD-u hamburgeri. Stoga ne čudi da baš mljeveno meso ima dugu povijest korištenja u pripremi različitih jela. Brojni recepti od kojih su mnogi stari i po nekoliko vijekova, svjedoče o raširenoj upotrebi mljevenog mesa u kulinarstvu. Među njima su već pomenute ćufte, sosovi, hamburgeri, ali i pite kiš, mesne štruce i još mnogo jela od kojih su se brojna udomaćila i na našim prostorima, s obzirom na veliku popularnost ovako obrađenog mesa. Savjet: Kod nas se najčešće u prodaji može naći crveno mljeveno meso, puretina nešto rjeđe dok je mljeveno meso divljači ili piletine gotovo nemoguće pronaći već spremljeno, pa ukoliko želite upotrijebiti neku od ovih kombinacija, predlažemo da se naoružate jednostavnom mašinom za ručno mljevenje mesa, kakve je nekada imalo svako domaćinstvo. Srednjevjekovne kombinacije Fino usitnjeno sirovo meso, pomiješano sa najfinijim začinima na trpezi je završavalo u obliku tartar šnicle koja se u Rusiji pripremala još u Srednjem vijeku. Ova šnicla danas, doduše termički obrađena, nije ništa drugo do hamburger, ta čudesna pljeskavica koja je čini se u potpunosti osvojila svijet. „Izumio” ju je dr. James Henry Salisbury, krajem 19. vijeka, s ciljem da izliječi borce civilnog građanskog rata od dijareje. Naravno te pljeskavice su bile daleko zdravije u odnosu na ono šta nam se danas pod ovim imenom servira, a doktor je preporučivao da se za zdrav organizam teletina konzumira čak tri puta dnevno. Tadašnja pljeskavica, odnosno mljeveno meso od kojeg je bila pripremljena, uzimalo se isključivo od zdravih životinja i to dijelova bez masnoće, hrskavice ili vezivnog tkiva. I, naravno, bila je potpuno pečena. Godinama kasnije evoluirala je u današnji hamburger. Prema nekim procjenama, u SAD-u svaka osoba u prosjeku pojede tri hamburgera sedmično, a moguće kombinacije koje se pripremaju od mljevenog mesa ne samo da ne završavaju na njima, nego su vjerovatno bezbrojne i zavise isključivo od mašte onog u čijim se rukama meso nađe. Zanimljivost: Sitnije mljeveno meso potrebno je manje termički obrađivati, ali ćete sa pripremom jela od krupnije mljevenog mesa dobiti mekši konačni proizvod. S mesom na oprezu Za kupovinu i upotrebu mljevenog mesa uvijek važi izreka da opreza nikad nije dosta. Ali počnimo od osnova. Već samljeveno meso možete kupiti u svakoj mesari ili obližnjoj prodavnici. Preporučuje se kupovati ga samo od provjerenih prodavača, tako da možete biti sigurni da nije dugo stajalo. Ukoliko kupujete već upakovano faširano meso obratite pažnju na datum pakovanja i rok trajanja. U principu rok trajanja bi trebao biti jedan dan, sve preko toga je prilično rizično. Ukoliko ne poznajete mesara ili niste sigurni u to da pakovano mljeveno meso zadovoljava pomenute standarde, najbolje je odabrati komad svježeg mesa i zamoliti mesara da vam ga samelje, što će većina njih rado učiniti. Ovo se posebno preporučuje s obzirom da su neka istraživanja koja je proveo Centar nauka javnog interesa iz Washingtona, pokazala kako se u već pripremljenom mljevenom mesu veoma često nalazi meso više od jedne krave, a ponekad one dolaze iz različitih dijelova svijeta, što povećava rizik za zagađenje različitim bakterijama. Pažljivo treba postupati i sa zamrznutim mljevenim mesom, koje je također visoko podložno za razvoj bakterija, pa jednom odleđeno meso treba pripremati odmah i nipošto se ne smije ponovo zalediti.
ili

Kategorije: