Koju hranu ne smijemo kupovati?


Neprestano dobivamo upozorenja kako bi trebali provjeravati sastojke na etiketama hrane koju kupujemo, ali su one obično pune naziva za koje nikad nismo čuli pa nam je vrlo teško ocijeniti radi li se o potencijalno štetnoj hrani ili ne.
Žurba i neznanje tako nas dovode do toga da kupujemo bez dubljeg promišljanja. Zdravija je ona hrana koja ima što manje sastojaka, dok razni konzervansi i dodaci nisu zdravi.

Sastojci koje bi trebali što više izbjegavati su sljedeći:

Umjetne boje
Hemijski spojevi koji imaju samo jednu ulogu - hrana bi nam trebala izgledati bolje. Uzrokuju alergijske reakcije, umor, astmu, osip na koži, hiperaktivnost i glavobolju.

Umjetne arome

Oponašaju prirodne arome, a koriste se samo zato da bi si proizvođači smanjili troškove. Uzrokuju alergijske reakcije, dermatološke probleme, hiperaktivnost i astmu. Mogu utjecati na enzime, RNA i štitnjaču.

Umjetni zaslađivači
Visoko-procesuirani khmijski spojevi koji nemaju kalorija pa se često koriste u dijetalnim proizvodima. Imaju negativan utjecaj na metabolizam, a neke se povezuje s rakom, vrtoglavicom, glavoboljom i halucinacijama. (Acesulfame-K, Aspartame, Equal, NutraSweet, Saccharin, Sweet'n Low, Sucralose, Sorbitol)

Konzervans benzoat (BHT, BHA, TBHQ)

Spojevi koji konzerviraju masti, a mogu uzrokovati hiperaktivnost, astmu, rinitis, dermatitis i urtikarije te utjecati na ravnotežu estrogena.

Biljno ulje na bazi broma (BVO)
Hemikalija koja pojačava okus u brojnim bezalkoholnim pićima. Povećava holesterol, može oštetiti jetru, testise, štitnjaču, srce i bubreg.

MSG (Monosodium Glutamate)
Pojačivač okusa koji se koristi u restoranima, nalazi se u preljevu za salatu, čipsevima, smrznutim predjelima i supi. Stimulira apetit, a uzrokuje glavobolje, slabost, mučninu i probleme s disanjem.

Olestra

Neprobavljiva zamjena za mast koja se koristi u hrani namijenjenoj prženju i pečenju. Sprječava apsorpciju nekih namirnica, a povezuje se s bolesti probavnog sistema, proljevom, grčevima i krvarenjem.

Djelomično hidrogenizirana ulja

Industrijski stvorene masti koje su znatno jeftinije od klasičnih ulja i izuzetno su popularne kod prerađivača hrane. Sadrže visoku količinu loših masti koje podižu nivo holesterola i štete zdravlju srca.