Zamrzavanje hrane

Hrana obrađena zamrzavanjem je najsličnija svježoj. Tim procesom se skraćuje vrijeme kuhanja i povećava svarljivost, a namirnice su dostupne cijele godine.

Zamrzavanje je postupak obrade namirnica uz pomoć niske temperature. Tako se zaustavljaju biohemijske i fermentacijske promjene, kao i delovanje mikroorganizama. S obzirom da je proces zamrzavanja brz, ne mogu da se formiraju ledeni kristali koji bi oštetili ćelijske strukture. Upravo zbog toga, na ovaj način može da se sačuva više minerala i vitamina nego bilo kojom drugom metodom. 

Zamrzavanju se pribjegava i kada ostanu namirnice ili pripremljena jela, a ne mogu da se potroše u narednih nekoliko dana. Međutim, ne mogu sve namirnice da se zamrznu.

Odmrzavanjem dolazi do fizičko-hemijskih promjena u strukturi  namirnica (naročito mesa), mada one ne moraju da uzrokuju organoleptičke promjene (boje, mirisa, okusa).

Priprema hrane za zamrzavanje
♦ Posude nikada ne treba puniti do vrha, jer zamrznuta hrana ima veću zapreminu.

♦ Prije zatvaranja kese u kojoj će hrana biti zamrznuta, treba istisnuti vazduh, jer on isušuje namirnicu, pa može doći do oksidativnih procesa koji stvaraju neprijatan miris.

♦ Sa mesa treba skinutu kožicu i masnoću, jer one skraćuju rok trajanja.

♦ Neke namirnice nije preporučljivo zamrzavati, jer gube organoleptička svojstva: majonezu, kuhana jaja, sve vrste salata, svjež paradajz, kuhani krompir. Pršuta i kobasice izgube okus, a slanina se često užegne.