Prenatalna ishrana I

Trudnoća, „drugo stanje“, „blaženo stanje“ je posebno značajan period u životu svake žene. Pravilna ishrana neosporno ima veliki uticaj na opće zdravstveno stanje u svakom životnom dobu, a posebno onda kada ostanete u drugom stanju ili kada to planirate. To šta, kada i koliko unosite u organizam, ne utiče samo na vaše, već i na zdravlje vaše nerođene bebe. Drugo stanje vam nameće potrebu da se ponašate odgovorno i jedete ne „za dvoje“, nego kvalitetno i raznovrsno. Tokom trudnoće i dijete dobija sve važne nutritijente od majke. Zbog toga treba uravnotežiti ishranu prije, u trudnoći i nakon trudnoće, što pomaže majčinom zdravlju i razvoju zdravog i snažnog djeteta. Ishrana ima važnu preventivnu ulogu u zaštiti djeteta od bolesti u kasnijem životu. Promjene koje se dešavaju u trudnoći Organizam trudnice, funkcije organskih sistema, metabolički procesi, psihičko i mentalno stanje tokom trudnoće su podložni dinamičnim promjenama u funkciji rasta i razvoja bebe – od zametka do dolaska na svijet zdravog novorođenčeta. U tom kontinuitetu, zdrava ishrana žene omogućit će ravnomjeran unos hranjivih materija za razvoj bebe. Najbolje vrijeme da se započne sa zdravom ishranom je prije začeća, što i majci i bebi osigurava odličan start. Ukoliko je to moguće, trudnoću bi trebalo planirati bar tri mjeseca ranije. Najlošije posljedice neadekvatne ishrane po bebu jesu one u prvim danima i sedmicama trudnoće, kada je razvoj ploda najosjetljiviji. Ukoliko ste se i do trudnoće pravilno hranili, potrebno je vrlo malo izmjena kako biste obezbijedili pravilan rast i razvoj vaše bebe, jedina razlika je što se povećavaju potrebe za kalorijama, bjelančevinama, vitaminima, mineralima i vodom. Također, imajte na umu da vaše tijelo postaje efikasnije u iskorištavanju hranjivih sastojaka iz uobičajene hrane. Sasvim je normalno da vam se apetit malo poveća, jer vam metabolizam radi brže, ali to ne znači da treba da „jedete za dvoje“, kako se o trudničkoj ishrani često govori. Izuzetno je važan kvalitet ishrane, a ne njena količina.

Važno!
- Nemojte se prejedati! Ravnomjerno rasporedite obroke!
- Izbjegavajte duže periode gladovanja tokom dana!
- Doručkujte dovoljno!
- Ne zaboravite male užine!
- Neobične želje!

Za neke neobične potrebe za nekom vrstom hrane u trudnoći krivi su hormoni koji uzrokuju brojne turbulencije u organizmu trudnice. Želja za čudnim jelima ili ponekad neprobavljivim tvarima (medicinski izraz – PIKA) dovode do toga da trudnica jede ili poželi nešto što nikad nije jela ranije i što nakon poroda više ne želi jesti. Hormoni mijenjaju čulo mirisa i sastav pljuvačke, a ponekad neugodu kod trudnice izaziva i preveliko lučenje pljuvačke. Ne čudite se ako vam pozli od mirisa kafe ili hitno morate pojesti komadić čokolade, nakon čega isto tako hitno morate doći do kiselog krastavca. Tako se npr. slatko i kiselo u ustima neutraliziraju.

Mučnina i povraćanje
Ukoliko trudnica ima mučnine i povraćanje, dijetalne mjere moraju prethoditi lijekovima. Trudnici treba savjetovati da često jede i pije samo male količine (kako bi izbjegla glad) i da uzimanje hrane ograniči na kašastu, poput bujona, bistre juhe, riže i tjestenine. Krekeri i bezalkoholno piće često smanjuju mučninu. Uzimanje hrane prije ustajanja često može biti od pomoći. Za jutarnju mučninu nije odobrena upotreba niti jednog lijeka. Ukoliko su mučnina i povraćanje jako izraženi ili trajni, tako da trudnica postaje dehidrirana ili gubi na težini, obavezno se treba javiti ljekaru i zatražiti medicinsku pomoć.

Energetske potrebe u trudnoći
Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, trudnica bi nakon prvog tromjesječja trebala tokom dana unositi oko 300 kalorija više od dotadašnje preporučene energetske vrijednosti. Medicinski stručnjaci za pitanja ishrane preporučuju da količina hrane u prva tri mjeseca bude ista kao prije trudnoće, pod uslovom da je ishrana kvalitetna i raznovrsna. U tom periodu je embrionu za opstanak i razvoj potrebna minimalna količina energije. Tokom trudnoće, za rast ploda i pokretanje njegovog sve većeg tijela, kao i za rast posteljice i drugih tkiva majke, energetske potrebe se povećavaju. Dnevne energetske potrebe zavise od starosti trudnice, fizičke aktiivnosti, stepena uhranjenosti prije trudnoće i navika u ishrani. Potrebe se kreću od 1.600 kcal/ dan (slabo fizički aktivne) do 2.600 kcal/dan (veoma aktivne trudnice). Povećanje energetskih potreba trudnice prosječno od 300 kalorija dnevno nije veliko, ali ga svakako treba pametno iskoristiti.

Napomena: Ovu kalorijsku vrijednost ne daje velika količina hrane. Npr. 100 g integralnog hljeba ima energetsku vrijednosti od 206 kcal. U toku posljednjeg tromjesječja trudnoće, potreba za energijom raste. Ukoliko je unos hrane u ovom periodu nedovoljan ili ako su majčine rezerve masnoće male, dijete usporava rast i može se roditi sa niskom porođajnom težinom (small for date), što se smatra rizikom za pojavu šećerne bolesti i visokog krvnog pritiska u djetetovoj budućnosti. Zbog toga, treba povećati energetski unos prateći dobijanje na težini i rast ploda.

Važno! Dnevne potrebe za određenim grupama namirnica treba zadovoljiti na najbolji mogući način. Poštujte princip kvaliteta, a ne količine hrane! Jedite zdrave i raznovrsne namirnice.

Posebne potrebe trudnice
U toku trudnoće se potrošnja određenih materija u tijelu poveća zbog čega je potrebno da se sa hranom unose što više. U tipičnoj ishrani FOLNA KISELINA nije zastupljena u dovoljnoj količini, zbog čega se kao suplement ishrane daje trudnicama. Folna kiselina je vitamin iz B grupe (B9). Nalazi se u zelenom lisnatom povrću, žitaricama, grahovicama, voću, kvascu, sojinim sjemenkama i jajima. Ova materija je veoma važna u našem organizmu za metaboličke procese, ćelijsku diobu i proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. U trudnoći se potrebe za folnom kiselinom udvostručavaju, radi procesa diferencijacije i rasta ćelije i embriona i fetusa. Unos folne kiseline u prvih dvanaest sedmica trudnoće smanjuje rizik od određenih anomalija neurološke cijevi embriona, te od spontanog pobačaja.

Važno!
Uzimanjem folne kiseline 1mg/dan moguće je smanjiti opasnost oštećenja ploda za 70 posto, a ako u porodici postoji takav slučaj, preporučuje se dnevna doza od 4 mg, koja rizik smanjuje za 85 posto. Naš organizam nema mogućnosti deponiranja viška folne kiseline, a posljedice nedostatka su vrlo ozbiljne. Potrebna količina ovog vitamina tokom trudnoće se teško može obezbijediti hranom, tako da je obavezno uzimanje suplementa tokom cijele trudnoće. Idealno bi bilo folnu kiselinu uzimati i nekoliko mjeseci prije zatrudnjivanja. Većini trudnica treba ŽELJEZO, s obzirom da dolazi do porasta volumena krvi. Kako bi se proporcionalno pratile promjene u organizmu, količina unosa željeza se u pravilu udvostručuje. Najbogatiji izvori željeza su crveno meso, jetra, zeleno lisnato povrće, sušeno voće i žitarice. Kako bi trudnice trebale izbjegavati jetru i crveno meso, preporučuje se uzimati željezo u obliku suplemenata – soli željeza koje daju 30 mg/dan ili ako trudnica ima anemiju, 60 mg/dan. Odlično se podnose preparati sa 450 mg željezo – glukonata, dva puta dnevno. Veće doze nadražuju majčin gastrointestialni trakt uz mali porast apsorbirane količine. Apsorpciju željeza pospješuje vitamin C, pa se ta dva sastojka obično kombinuju. Radi pojačanog metabolizma i rasta djeteta povećana je potreba za MAGNEZIJEM u trudnoći; uslijed nedostatka ovog materijala može doći do grčenja mišića trudnice što je rizik od prijevremenog porođaja ili čak pobačaja. Kako hranom ne možemo obezbijediti dovoljan unos magnezija, preporučuje se uzimati dodatne količine u obliku suplementa. Koliki porast težine kod trudnice se smatra poželjnim ili optimalnim Pravilna ishrana trudnice je izbalansirana i raznovrsna i zadovoljava majčine i bebine potrebe za hranjivim materijama – bjelančevinama, ugljenohidratima, mastima, vitaminima i mineralima. Bitno je voditi računa ne samo o količini unesene hrane nego i o kvalitetu te biološko – dijetetskoj vrijednosti namirnica. Veliki značaj za trudnoću ima redovna kontrola tjelesne težine trudnice, a samim tim i ishrane. Deficitarna (siromašna) ishrana kao i preobilna ishrana predstavljaju snažan rizik za nastanak pobačaja, teškog poroda, rađanja djeteta male porođajne težine i sporog oporavka majke nakon poroda. Niskokalorična ishrana je odgovorna za nastanak mentalnih oštećenja djeteta. Optimalan porast tjelesne težine trudnice je 10 – 14 kg. Za dobitak na težini postoje opravdani razlozi: sama materica teži oko 1 kg, beba pred porod 3 – 3,5 kg, povećava se volumen krvi u tijelu, uvećavaju se depoi masti, proteina, vode i drugih materija. Trudnica u prva tri mjeseca dobija oko 1,5 kg mjesečno. Od toga u prva tri mjeseca samo 50 g pripada plodu, a ostatak je podijeljen na fetalni sistem podrške. Tokom drugog tromjesječja, žena dobije oko 6 kg, a od toga 1 kg pripada djetetu. U posljednjim mjesecima žena dobije narednih 4 – 5 kg. Zdrava, balansirana ishrana od samog početka trudnoće omogućava trudnici da unese dovoljno hranjivih materija za sebe i bebu, a da ne dobije više kilograma nego što je potrebno.

Savjeti:
- Pazite na raspored obroka (3 glavna obroka i 2 užine)
- Vodite dnevnik ishrane jer ćete na taj način lakše kontrolirati
svoju ishranu
- Redovno mjerite svoju težinu tokom trudnoće
- Ne smijete držati dijetu samoinicijativno bez medicinskog,
stručnog nadzora