Osnove pravilne prehrane iste su kod kuće i na putu, ali pronalazak preporučenih namirnica u drugačijem okruženju može biti otežan. Međutim, slijedite li sljedećih nekoliko savjeta olakšat ćete si ostanak u formi:

1. Jedite raznovrsnu hranu. Raznovrsne namirnice osigurat će uravnotežen unos nutrijenata. 

2. Osigurajte zdrav izbor. Umjereno konzumirajte masti, pogotovo zasićene, a isto se odnosi i na šećer, natrij i alkoholna pića. Saznajte sve o higijenskim uvjetima područja na kojem se nalazite, posebno u zemljama visokog rizika poput azijskih, afričkih i zemalja latinske Amerike.

3. Ne preskačite doručak. Doručak nije samo šoljica kafe ili čaša voćnog soka. Doručkovanje će vam ujutro dati potrebnu energiju i smanjiti osjećaj gladi tokom dana, što će pomoći pri sprečavanju prejedanja.

4. Ne preskačite obroke i navečer jedite manje obroke. Ograničite razdoblja bez konzumiranja hrane na 4 do 5 sati maksimalno. Izgladnjelost prije obroka može smanjiti vašu sposobnost odabira kvalitetnijih namirnica, a i potaknuti prejedanje. Kontinuirana razina energije smanjuje pojavu umora. Osim toga, izgladnjivanje tokom dana te obilan obrok prije spavanja ometa normalnu probavu i spavanje. Pokušajte se što je više moguće držati svog uobičajenog načina prehrane.

5. Svijet za jet-lag. Kako biste smanjili negativan učinak jet-laga koji ometa vaš normalan ritam, pokušajte namjestiti svoj sat prema zoni u koju putujete već na početku putovanja. Prema tome prilagodite i vrijeme obroka. Spavajte u avionu ako je noć u zoni u koju letite, a ostanite budni ako je u zoni dan.

6. Pokušajte pojesti lagan i zdrav obrok prije početka putovanja. Izaberite salatu, svježe voće, supu s povrćem i pečenu piletinu.

7. Letenje uzrokuje dehidraciju. Pijte dovoljno vode i nisko kaloričnih sokova (1 čaša svakih sat vremena tokom leta će pomoći spriječiti dehidraciju i jet-lag).

8. Budite umjereni s pićima koja sadrže kofein i ne koristite ih kao zamjenu za hranu. Kofein je blagi stimulans i konzumiranje velikih količina doprinosi dehidraciji i može ometati ciklus spavanja.

9. Pokušajte biti tjelesno aktivni koliko je to moguće. Umjerena tjelesna aktivnost povoljno djeluje na srce, a i na organizam općenito. Koristite stepenice umjesto lifta, prošetajte ili otiđite u fitness centar. Tokom leta se istegnite, a posebno leđa, ruke, noge te prošetajte po avionu. Tako potičete cirkulaciju i sprječavate duboku vensku trombozu i jet-lag.

Bez obzira na to što nastojite sve pojesti, najčešće ste nakon prazničnog obroka suočeni s većim količinama ostataka hrane. Evo nekoliko ideja kako ih možete iskoristiti:

• Napravite toplu zimsku supu od ostataka mesa i povrća, te u nju dodajte rezance

• Napravite sendviče od ostataka pečenog mesa i različitih vrsta hljeba od cijelog zrna, te u njih dodajte svježu salatu

• Iskoristite voće i povrće za pripremu zdravog obroka

• Ostatke mesa također možete umotati u palačinke zajedno sa sirom, te zapeći u pećnici

Ne zaboravite ostatke jela što prije spremiti u frižider (najbolje bi bilo unutar 1 do 2 sata) kako biste spriječili razvoj štetnih bakterija. Također je bitno ostatke jela dobro podgrijati prije ponovnog konzumiranja. Hrana mora biti dovoljno podgrijana, tako da je i u sredini vruća. Ne podgrijavajte hranu više od jedan put.

Sol čine natrij i hlor u omjeru 40:60. U tom omjeru problematičan je zapravo natrij. Iako koristan organizmu zbog mnogih funkcija, natrij u pretjeranoj količini može postati štetan. Prekomjerno uzimanje soli povezano je sa pojavnom povišenog krvnog pritiska tj. hipertenzije.

Još uvijek nije poznat tačan uzrok pojave te, sve učestalije, bolesti. Ipak dokazani su negativni učinci prekomjerne tjelesne mase, velikog unosa soli, kalcija, kalija, magnezija, te alkohola, pušenje i također, slaba tjelesna aktivnost. Dnevno se ne bi smjelo uzimati više od 2,4 g soli ili jedne čajne kašike. Unos soli moguće je smanjiti na nekoliko načina, primjerice korištenjem začinskih trava, pripremom svježeg, a ne konzerviranog povrća, ograničavanjem unosa raznih slanih grickalica ili izborom onih manje slanih, ograničavanjem unosa sira i sl.

Svi savjeti za male promjene u pripremi svakodnevnih recepata mogu se jednostavno primijeniti i u posjetama restoranu. Tako nećete ostati zakinuti za taj užitak, a ipak ćete odabrati zdraviju varijantu. Ne morate odustati od svoje omiljene hrane u egzotičnim restoranima ili restoranima brze hrane, samo pažljivo birajte!

Izaberite manje masne, slane ili slatke namirnice, zatražite umake posebno, uzmite jela koja se pripremaju na pari ili roštilju, pojedite samo pola porcije… Bazirajte hranu na obilju povrća, ribi i plodovima mora, mršavom mesu, posebno mesu peradi, tjestenini i voću, a što više izbjegavajte sir, vrhnje, umake sa velikim sadržajem masti, prženo meso i krompir, te burgere sa brojnim dodacima. Ovi savjeti mogu se primijeniti na gotovo sve restorane i nacionalne kuhinje. Sve su to mali trikovi zbog kojih će vam vaše tijelo biti zahvalno.

Jeste da divno izgleda kada se drži na ormanu, ali je mnogo korisnija kada se pojede! Ova mirisna voćka, koja sadrži dosta tanina i fosforne kiseline, posebno je bogata bakrom i provitaminom A (beta-karotinom).

Izuzetno je bogata dijetnim vlaknima, a posebno pektinom, što je čini odličnom u olakšanju simptoma i liječenju upala ždrijela i krajnika. Kuhana dunja blagotvorno djeluje protiv upala želuca i crijeva. Narodna medicina preporučuje konzumiranje dunja u slučaju anemije. Zbog velike količine pektina, dobra je i za regulisanje stolice kada je ona previše rijetka.

Željezo je važan mineral – organizmu je potreban za stvaranje hemoglobina i mioglobina, proteina koji prenose kiseonik, on doprinosi stvaranju krvnih zrnaca. Ima puno biljnih izvora željeza, pa ako ne jedete meso, to ne znači da ćete patiti od anemije.

Svjetska zdravstvena organizacija smatra nedostatak željeza prvim poremećajem ishrane na svijetu. Oko 30% svjetske populacije ima anemiju izazvanu nedostatkom željeza. Nizak nivo željeza tokom dugog perioda može da dovede do anemije.

Izvori željeza koji nisu životinjskog porijekla: kuhana soja, kinoa, paradajz pire, bijeli grah, kuhani špinat, suhe breskve, sok od suhih šljiva.

Portugalskog je nogometnog superstara Cristiana Ronalda proučila skupina uglednih naučnika i proglasila ga superčovjekom u rangu vrhunskih svjetskih sprintera.

Za njegovo mišićavo i vitko tijelo je osim redovnih treninga, zaslužna i dijeta koja se sastoji od puno ribe sa žara i supe od povrća, te izbjegavanja bilo kakvih slatkiša. Njegova građa, visina i težina (186 cm, 82 kg), velika mišićna masa i minimum masnog tkiva omogućuju mu da izvodi vragolije s loptom u velikoj brzini i pritom odolijeva nasrtajima protivnika, koji su prema njemu agresivni. 

'Ronaldo je gotovo savršeno konstruiran sportaš i idealan je za nogomet, ali bi mogao biti i sjajan atletičar", ocijenio je dr. Luis Garces, voditelj istraživanja na Christianu Ronaldu na Institutu za biomehaniku u Valenciji. 'Cristiano je idealan nogometaš, jer ima duge noge s kojima radi velike korake, no ti su koraci i vrlo brzi zbog snažnih nožnih i trbušnih mišića.  'Sve je kod njega uravnoteženo. Ima najbolju moguću visinu za svoju težinu te izvanredno razvijenu muskulaturu u usporedbi s masnoćama, kojih posjeduje minimalno. Tjelesno je praktično savršen', zaključio je oduševljeni liječnik. Uz Lea Messija je najbolji igrač planete, pet puta sedmično trenira po tri do pet sati, a njegov trening tipično obuhvaća vježbe snage, kardiovaskularne vježbe i igranje s loptom.

Meso divljači je hrana koja je izvrstan izvor visokokvalitetnih proteina, vitamina B kompleksa, selena i željeza, a prehrana koja se temelji na divljači potiče zdravlje imunološkog sistema.

Glavnina pripreme divljači je u omekšavanju mesa, postoje razne vrste rasola i marinada, kojima je najvažniji sastojak sirće. Uz njega u određenim omjerima dolaze i voda, vino, korjenasto povrće i začini poput lovora, klinčića, ružmarina i zrna bibera. Rasol se prokuha, a zatim prelije preko mesa, koje se marinira nekoliko dana uz povremeno okretanje. 

Meso divljači može se kuhati, pirjati ili peći. Najbolji dijelovi divljači za pečenje i pirjanje su hrbat i stražnje noge, dok prsa, prednje noge i vrat se obično kuhaju za ragu ili se od kuhanog mesa pripremaju vrlo ukusne paštete. Pečena divljač poslužuje se uz tamni umak, pikantnije umake ili slatkaste umake koji će ublažiti miris mesa divljači. Crna vina dodaju se u rague, jela od govedine i divljači, pirjanu ribu, marinade te razne umake.

Jedan od najpopularnijih svjetskih začina svojom slatko-ljutom aromom u svako doba godine priziva ugodna sjećanja na zimske praznike. No, cimet nam nudi mnogo više od toga. On posjeduje i brojna medicinska svojstva.

Prirodno stanište ove južnjačke biljke su Indija i Šri Lanka. Raširila se i na Malabar, Sumatru i Uskršnje otoke, a uzgaja se u Brazilu, na Jamajki i Mauricjiusu. Prvi su ljekovita svojstva cimeta otkrili Egipćani prije dva i pol milenija. Prvotno se koristio kao pomoć protiv upala, zaraza, gljivica, za rješavanje probavnih poteškoća i za pročišćenje krvi. Onaj topli osjećaj koji u nama zimi budi cimet bio je poznat i u to davno doba. Naime, cimet uzrokuje duboko unutarnje zagrijavanje organizma pa se uzima protiv posljedica nahlađivanja.

Upotrebljava se i za kontrolu šećera u krvi i jačanje konstitucije, liječenje artritisa, menstrualnih grčeva, obilnih krvarenja tokom mjesečnice. Za medicinske se svrhe koristi isti onaj dio biljke cimeta kao za kuhanje. Riječ je o unutarnjoj kori izdanka cimeta koje mi najčešće nazivamo "štapićem cimeta". Kora sadrži lako hlapljivo ulje koje s vremenom poprimi crvenkastu boju.

Cimet može poslužiti i kao pomoć u nadolazećoj sezoni gripe. U slučaju gripe ili prehlade, pokušajte s ovim receptom - skuhajte pola litre vode i u nju dodajte koricu cimeta i nekoliko klinčića pa krčkajte tri minute. Dodajte limuna i meda pa popijte pola šoljice svaka četiri sata.

Koenzim Q10 je dobro znani antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja. Da bi se on sintetizirao u tijelu potreban je adekvatan unos vitamina B6.

Q10 djeluje u sprezi sa vitaminom E te ima ključnu ulogu u održavanju opskrbe vitaminom E i njegovog antioksidativnog djelovanja. Q10 ima jedinstvenu sposobnost povećanja opskrbe kisikom u organizmu. Jedno nedavno istraživanje u Danskoj je utvrdilo da je prosječni dnevni unos koenzima Q10 između 3-5 mg, a većina ljudi ne dobiva više od 10 mg dnevno u njihovoj prehrani. Najbolji izvori koenzima Q10 u prehrani nalaze se uglavnom u mesu, iznutricama, peradi, plavoj ribi, pastrvi, špinatu, sojinom ulju i orašastim plodovima. Vitamin B6 koji je bitan za sintezu Q10 nalazi se u pečenom krompiru s korom, bananama, grahu garbanzo, pilećim prsima, svinjskom butu, pečenoj govedini, ribi, avokadu i suncokretu.

Postoje tvrdnje da daje energiju, što ima smisla radi povećanja opskrbe kisikom. Normalna dnevna doza trebala bi biti između 30-150 mg dnevno. Preporučuje se uzimati sa mastima poput kikirikija i drugih orašastih plodova.